0
0
Što bi bilo od Bosne i Hercegovine bez dijaspore? Pa ovdašnji čovjek uvijek se snalazio na ove ili one načine, preživljavao i borio se. Međutim, danas je donekle lakše zahvaljujući pomoći onih izvana. Činjenica je da je dijaspora pokretačka snaga u BiH. Dijaspora šalje milijarde maraka u BiH – za preživljavanje, za gospodarenje, račune, kredite… Više od dva milijuna osoba iz BiH živi u dijaspori. Prema podacima, samo za tri mjeseca ove godine poslala je gotovo 800 milijuna maraka, preciznije 793,58 milijuna, što je za 51,40 milijuna KM više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S jedne strane, to je pokazatelj da se situacija u BiH pogoršava. – Sve više ljudi napušta BiH i odlazi u inozemstvo raditi te novac koji tamo zarade šalju obitelji koja je ostala ovdje. Osim toga, porasli su i troškovi pa oni što su i ranije redovito slali u BiH, sad sigurno izdvajaju mnogo više novca – kazao je Pavlović. S druge strane, potencijal dijaspore je ogroman. O njoj se sve više govori kao jednom od najvećih potencijala Bosne i Hercegovine, a jedan od onih koji je najviše spominju u posljednje vrijeme i ističu njezinu važnost je ministar vanjskih poslova u BiH Elmedin Konaković. – U svakom od naših službenih posjeta svim zemljama nastojimo okupiti Bosance i Hercegovce koji predstavljaju udruge ili pojedince i s njima razgovarati o vezama s domovinom i problemima na koje oni nailaze u stranim zemljama. Naša pogreška prema dijaspori je što su se institucije bavile ljudima u dijaspori uglavnom kad treba glasovati u izbornoj godini, a onda tih veza gotovo da i nije bilo. Mi mnogo radimo na tome. Sastajemo se s Bosancima i Hercegovcima diljem svijeta, a od njih dobivamo neke instrukcije i zahtjeve te, naravno, puno dobrih prijedloga – kazao je tijekom nedavnog posjeta njemačkoj dijaspori Konaković. Istaknuo je da su to naši pametni ljudi koji su se snašli, dobro pozicionirali i obrazovali. – Vrlo su zainteresirani da svojom kvalitetom daju doprinos događanjima u BiH. Radit ćemo na tome da veliki broj njih dovedemo u BiH na neke događaje, da im ponudimo određene sadržaje te da pošaljemo poruku jačanja odnosa BiH sa svojom dijasporom – zaključio je Konaković. Brojne aktivnosti u cilju približavanja dijaspore matici provodi i USAID. Primjerice, Livno je grad uspješnih ljudi. Međutim, velik broj mještana živi i radi vani, ostvaruje izvrsne rezultate. Kroz Diaspora Invest cilj je vratiti te ljude u rodni grad, ne samo u fizičkom obliku već i kroz ulaganje znanja, kapitala i poslovnih veza. – Ideja je stvoriti uvjete u kojima će se otvarati nova radna mjesta i graditi budućnost za Livno. Jedan od ključnih ciljeva je uspostavljanje poslovnih susreta koji će se održati ove godine. Ti susreti pružit će platformu za povezivanje iseljenika s lokalnim poduzetnicima i stvaranje novih poslovnih prilika. Kroz razmjenu ideja, znanja i iskustava, očekuje se poticanje investicija i gospodarski rast u Livnu – istaknula je Sanja Kovčalija, savjetnica gradonačelnika Livna, govoreći o USAID-ovu projektu kroz koji je ova agencija stupila u partnerstvo s 26 jedinica lokalne samouprave. Svake godine oko tri milijarde maraka pristigne u BiH od dijaspore preko računa, a brojke se udvostruče, pa i utrostruče, ako pričamo o novcu koji se donese ovdje i ostavlja za vrijeme godišnjih odmora, blagdana i drugih značajnijih prigoda. Netko je još ranije napisao da je dijaspora pokretač novih poslova i radnih mjesta, a brojke to i potvrđuju, stoga svaku aktivnost dijaspore država treba maksimalno podržati.
