0
0
BiH ima ogroman problem s konzumacijom alkohola među mladima. Primjetan je trend opijanja među mladima i maloljetnicima, koji u sve ranijoj dobi počinju eksperimentirati s alkoholom.
Ukazalo je na to i posljednje istraživanje Udruge za prevenciju ovisnosti NARKO-NE provedeno među djecom i mladima u dobi od 13 do 17 godina u Županiji Sarajevo, Zeničko-dobojskoj i Srednjobosanskoj županiji. Prema rezultatima tog istraživanja, alkohol konzumira 20,3 posto ispitanika.
Izvršni direktor tog udruženja Amir Hasanović kaže za „Avaz“ kako je veliki problem taj što kod nas nedostaje regulacije.
Tu, prije svega, mislim na dostupnost i pristupačnost, pa ako govorimo o alkoholu, naši prijatelji iz Centra za edukaciju mladih svake godine imaju metodu tajni kupac, gdje pošalju maloljetnika da provjeri može li kupiti alkoholni proizvod i od 100 pokušaja 99 puta je kupljen neki alkoholni proizvod, kaže Hasanović za „Dnevni avaz“. Problematično je i to, govori, da kod nas pivo i vino spadaju u osnovna prehrambena sredstva te da su cijene u marketima alkoholnog proizvoda u nekim situacijama manje u odnosu na bezalkoholna pića.
Dakle, to je apsurd, a dostupnost takvih proizvoda povećava vjerojatnoću konzumiranja, ne samo kod mladih već i kod odraslih. BiH ima obavezu na putu ka europskim integracijama da uskladi trošarine na pivo sa standardom EU, i tu mjeru moramo ispuniti, iznosi Hasanović.
Naglašava i da bi vrlo brzo trebala biti usvojena prva prevencijska strategija u Federaciji BiH koja se upravo na sustavni način bavi ovisničkim ponašanjem i problematikom, prije svega kroz ograničavanje njihove dostupnosti, a s druge strane investiranja resursa i sredstava u programe za koje je nauka dokazala da su djelotvorni.
To je ključna stvar, jer danas se mnogo toga prodaje pod imenom prevencije, a za mnogo toga ne znamo je li efikasno. Uvijek volim kazati da je u prevenciji bolje raditi ništa nego svašta, zaključuje on.
Direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti Županije Sarajevo, prof. dr. Rasema Okić kaže za „Dnevni avaz“ kako je problem, ustvari, u našoj subkulturi koja podrazumijeva, a po tome nismo jedini ni u regiji ni u svijetu, da je konzumacija alkohola društveno prihvatljiva i normalna.
Alkohol, kaže, konzumiraju, praktično, svi ili većina, da bi bili društveno prihvatljivi.
Prateći naše pacijente kroz godine, razvijena alkoholna ovisnost traje godinama i oni se godinama liječe. Oni su kronični bolesnici, pokušavaju da apstiniraju, nekome uspijeva to, a nekome ne. Međutim, kada govorimo o mladima, kod njih se nije razvila ovisnost prije 30. ili 35. godine. Oni su možda u štetnoj upotrebi, u eksperimentiranju i slično, navodi dr. Okić.
Kako ističe, u uzorku populacije u Županiji Sarajevo evidentna je smjena generacija.
Pojavljuju se novi mladi muškarci u 30-im i 40-im godinama, koji su ozbiljni ovisnici, koji imaju ozbiljne posljedice po svoje tjelesno i psihičko zdravlje, funkcioniranje na poslu, u obitelji, određene kaznene sankcije i slično. I kada su mladi u pitanju, želim skrenuti pažnju jednog novog trenda, a to je da je kod mladih jako udružena konzumacija cigareta, alkohola i potom igara na sreću, podvlači dr.Okić.
U odnosu na neke druge kemijske ovisnosti, droge prije svega, za postajanje ovisnika o alkoholu treba određeno vrijeme od pet, 10 godina konzumacije alkohola. Ali, ljudi počnu piti sa 15, 17, 18, 20 godina, a da bi se razvila prava ovisnost oni su već u 30-im godinama života. Važna poruka mladima je da alkohol, pogotovo njima, donosi samo loše. Oni nemaju mjeru i ne poznaju rizike od konzumacije alkohola, navodi dr. Okić.
