0
0
Hoće li ovoga proljeća, a pod pretpostavkom daljnjeg pada cijena energenata, kao i nastavka stabilizacije globalnih tržišta, doći i do vidljivijeg pada cijena prehrambenih proizvoda, pitanje je oko kojega se ovih dana vodi živa rasprava.
Ekonomisti primjećuju određene pozitivne pomake kada je riječ o BiH, a koji se očituju kroz snižavanje cijena određenih proizvoda, a to bi mogao biti uvod u značajnije popuštanje inflacijskih pritisaka u mjesecima koji dolaze.
Bosanskohercegovački ekonomist Admir Čavalić za Večernji list kaže kako se može očekivati poboljšanje situacije u smislu smanjenja cijena iako u ovom trenutku u Bosni i Hercegovini, dodaje, ne vidimo opći trend pada cijena.
No, podsjeća kako se može vidjeti smanjenje cijena proizvoda kao što je, primjerice, ulje. Dodaje i kako je vidljiv trend pada cijena na globalnoj razini, a upravo na proljeće i ljeto može se očekivati i pojeftinjenje nekih drugih proizvoda i kada je riječ o BiH.
Ovih dana žitelje BiH pak obradovale su vijesti koje stižu diljem benzinskih crpki u zemlji; benzin je, primjerice, na nekima od njih pao ispod dvije i pol marke.
U Tuzli je moguće pronaći najjeftiniji benzin, pa tako informacije pokazuju kako se cijena benzina 95 kreće od 2,41 KM po litri do 2,76 KM. Kada je riječ o dizelu, cijene se kreću od 2,66 KM do 2,96 KM po litri. U Sarajevu pak benzin 95 moguće je pronaći po cijenama od 2,56 KM po litri do 2,71 KM, dok su cijene dizela u rasponu od 2,71 KM po litri do 2,91 KM, piše Klix.
U Mostaru je također došlo do pada cijena, pa se, primjerice, benzin 95 može pronaći po cijenama od 2,56 KM do 2,71 KM, a dizel od 2,76 KM do 2,96 KM po litri.
S obzirom na međuovisnost cijena energenata i cijena krajnjih proizvoda, a napose prehrambenih artikala, bilo bi logično izvući zaključak o postojanju pretpostavki za značajniji pad cijena.
Guverner Centralne banke Bosne i HercegovineSenad Softić nedavno je u okviru konferencije “Svijet u 2023.”, koja se održala u Sarajevu, naglasio kako je očekivana inflacija u ovoj godini 6,1 posto i tri posto u 2024. godini.
Inače, Centralna banka je i u posljednjem krugu projekcija istaknula da se ekonomija ne nalazi u klasičnom poslovnom ciklusu te da su procijenjene vrijednosti realnog BDP-a, njegovih komponenti i ostalih makroekonomskih varijabli izložene izuzetno visokom stupnju neizvjesnosti.
Najznačajniji izvori neizvjesnosti vezani su uz vanjske utjecaje, kao što je rat u Ukrajini, koji i dalje uzrokuje snažne turbulencije na međunarodnim tržištima energenata i hrane. Ako se troškovi energije smanje ili čimbenici na strani potražnje u srednjoročnom razdoblju oslabe, to bi moglo smanjiti pritiske na cijene, ocjena je iz posljednjeg kruga projekcija, prenosi Večernji list.
Ostvarenje navedenog scenarija značilo bi mnogo u kontekstu smanjenja pritiska koji svaki kućni proračun u Bosni i Hercegovini osjeti.
Protekla godina donijela je izniman porast cijena, poglavito prehrambenih proizvoda, a što je dodano opteretilo ionako nizak životni standard većeg broja žitelja. Posljednji podaci Agencije za statistiku BiH ukazuju kako je na godišnjoj razini u prosjeku zabilježen rast razine cijena od 14,8 posto. Razina cijena u prosincu 2022. u odnosu na isti mjesec prethodne godine viša je za 14,8 posto.
Najveći prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrane i bezalkoholnih napitaka, i to za 23,2 posto. U ovoj godini pak, osim pada cijena, očekuje nas i nešto manja ekonomska aktivnost, međutim, optimizam ulijevaju najave prema kojima se na razini Europske unije ne očekuje recesija, što je vijest koja je zasigurno obradovala i brojne tvrtke iz BiH čija razina poslovanja ovisi o kretanjima na tržištima zemalja EU-a.
