0
0
Za oporavak i razvoj domaćeg poljoprivrednog sektora, pored ulaganja u tehničko-tehnološku opremljenost, a što je put snažnijoj konkurentnosti, kao i vidljivost na tržištima Europske unije, ključno je imati brz i učinkovit pristup navedenim tržištima, preduvjet čega je fitosanitarna inspekcijska kontrola na granicama, piše portal Večernjeg lista BiH.
Pitanje protočnosti
U vremenima smanjenje ekonomske aktivnosti koja traži strateške i harmonizirane poteze svih razina vlasti, od iznimnog su značaja zalaganja Vanjskotrgovinske komore čiji predstavnici konstantno lobiraju za bolju protočnost roba na granici, a osobito kada govorimo o poljoprivrednim proizvodima koji su osnova ekonomskog razvoja pojedinih dijelova BiH. To osobito vrijedi na širi prostor Posavine, a koja, zahvaljujući načelnom dogovoru BiH i Republike Hrvatske, ima širom otvorena vrata za izvoz veće količine poljoprivrednih proizvoda u kraćem razdoblju. Vanjskotrgovinska komora tražila je, naime, da se, osim postojeća dva granična prijelaza s RH s potpunom inspekcijskom kontrolom – tzv. BIP-ovi (fitosanitarna i veterinarska kontrola), a to su Gradiška i Bijača, otvori još jedan.
Zalaganja su okrunjena prilikom jednog od sastanaka održanog u Zagrebu prilikom čega je najavljeno kako će granični prijelaz Svilaj biti u kategoriji BIP-ova, potpuno opremljen. Takvo što značit će mnogo poljoprivrednicima sjevernog dijela BiH koji će dobiti otvorena vrata Europske unije, naravno uz poštivanja visoke razine sigurnosti i kvalitete.
VTK pritom lobira da isti status dobije i GP Izačić kako bi se omogućio što brži i učinkovitiji proces izvoza roba, a poglavito poljoprivrednih proizvoda. Osim toga, za domaće je poljoprivredne proizvođače od iznimne važnosti i radno vrijeme, odnosno usklađivanje radnog vremena državnog inspektorata RH u okviru kojeg djeluju veterinarske i fitosanitarne službe s radnim vremenom inspektorata BiH, a u sezoni bi pritom trebalo omogućiti produljenje radnog vremena inspektora RH. Proizvodnja hrane u vremenima velike neizvjesnosti i čestih poremećaja na svjetskim tržištima dobiva na dodatnoj vrijednosti u smislu osiguravanja dovoljnih količina za potrebe domaćeg stanovništva, ali otvara i neke nove mogućnosti kada je riječ o izvozu.
Iako se na prvi pogled ne može uočiti izravna veza poljoprivrede i digitalizacije, ona ipak postoji kada govorimo o ukupnom izvozu, odnosno potrebi da se isti pojednostavi i ubrza. Na 6. digitalnom summitu zapadnog Balkana, najvećeg regionalnog digitalnog događaja o suradnji u oblasti digitalne transformacije moglo se čuti da mnoge ekonomije imaju digitalna rješenja poput digitalnog potpisa, ali da se on u BiH još ne korist te da u BiH nije uspostavljena relevantna institucija koja će upravljati procesom digitalizacije.
Osim domaćih izvora financiranja, za ovaj sektor gospodarstva bit će iznimno značajno stvoriti preduvjete za korištenje instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD) koji realizira Europska unija, a za koji unutar BiH do sada nije dovoljno političke spremnosti. Ukupni iznos potrošen na projekte financirane u okviru novog instrumenta IPARD III bit će i veći od 990 milijuna eura jer i svaka zemlja korisnica pridonosi ukupnoj potpori u okviru IPARD-a kroz vlastite doprinose (nacionalno javno financiranje). Osim toga, za mnoge od mjera i sami primatelji moraju financirati dio troškova projekata. Dodijeljena sredstva EU-a za programe IPARD III okvirno su razdijeljena na Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Tursku, no, ako se unutar BiH uspostavi struktura potreba za učinkovito povlačenje sredstava, ovoj skupini zemalja mogla bi se pridružiti i BiH. Naime, raduje činjenica da je novo Vijeće ministara BiH kao strateški cilj definiralo brži i efikasniji razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj, a u srednjoročnom razdoblju namjera je osigurati razvoj i integriranje sektora poljoprivrede, prehrane, šumarstva i ruralnog razvoja BiH u europsko i svjetsko tržište.
Novi izvori podrške
Ključni program u tom kontekstu je izrada prijedloga modela IPARD operativne strukture u Bosni i Hercegovini, odnosno usuglašen nacrt modela IPARD operativne strukture i pripremljena informacija o procesu usuglašavanja. No, ne treba zaboraviti jako bitan segment koji uključuje i sinergijsko djelovanje poljoprivrednog i turističkog sektora na način da se sve većem broju posjetitelja BiH sve češće nude autohtoni prehrambeni proizvodi. Takvo što svakako otvara nove perspektive razvoja za bosanskohercegovačko selo, a kroz uvezivanje turističkih potencijala i poljoprivrede postiže se željeni efekt u kojemu više sudionika oblikuje novu, još poželjniju sliku BiH. U konačnici, Posavina, ali i sjever BiH općenito, kao područja izrazito povoljnih klimatoloških uvjeta, ali i kvalitetnih podloga za ratarsku proizvodnju, imaju i mogućnost dodatnog ulaganja u organsku proizvodnju koja sve više postaje hit na tržištima Europske unije.
Večernji.ba
