Na svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, 8. prosinca, Apostolska nuncijatura u Bosni i Hercegovini priopćila je kako je “Njegova Svetost, papa Franjo, prihvatila odreknuće od pastoralnog vodstva Banjolučke biskupije preuzvišenog mons. Franje Komarice te imenovala novog banjolučkog biskupa, poštovanog don Željka Majića, svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije”, prenijela je Katolička tiskovna agencija. U isto vrijeme ovu vijest objavio je i Tiskovni ured Svete Stolice, piše Večernji list.

Don Željko Majić rođen je u Drinovcima kod Gruda te je njegovim dolaskom na ovo mjesto iz biskupija s područja Hercegovine čak deset biskupa i nadbiskupa u Hrvatskoj i BiH.

Trojica su nadbiskupi.

Na čelu Sarajevske nadbiskupije je nadbiskup Tomo Vukšić, na čelu Zagrebačke nadbiskupije je nadbiskup Dražen Kutleša, dok je nadbiskup splitsko-dalmatinski Zdenko Križić.

Hercegovina ima još jednoga nadbiskupa koji je tu zaređen i ovdašnjih je korijena. To je Petar Rajič, apostolski nuncij za Litvu, Latviju i Estoniju s naslovnom povijesnom Sarsenterskom nadbiskupijom.

Do izvjesnoga vremena kotorski biskup podrijetlom iz Stoca Ivan Štironja preuzeo je Porečku i Pulsku biskupiju, a Bože Radoš je pak na čelu Varaždinske biskupije.

Kada se uđe u dublju analizu, čak četvorica biskupa podrijetlom su iz Tomislavgrada, koje se krsti i kao Duvno – Kutleša, Križić, Radoš te mons. Ivan Ćurić, pomoćni biskup đakovačko-osječki. U mirovini je od ove godine i Mostarac Želimir Puljić, koji je dugi niz godina bio zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije.

Dolaskom don Željka Majića u Banju Luku dovršeno je pomlađivanje i biskupskoga zbora Bosne i Hercegovine. Najprije je umirovljen mostarsko-duvanjski biskup i trajni upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko Perić, a na njegovo je mjesto stigao biskup Petar Palić. Zatim je u mirovinu otišao kardinal Vinko Puljić, kojega je naslijedio nadbiskup Tomo Vukšić. U konačnici, posljednji u nizu odlazi mons. Franjo Komarica kojega nasljeđuje biskup Željko Majić.

Komarica ostaje zapamćen kao ustrajni borac za prava ljudi, napose Hrvata katolika, kojima je u najvećem dijelu zatrt trag na području današnje Republike Srpske. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 28. listopada 1985. godine pomoćnim biskupom banjolučkim, kao najmlađeg biskupa u Jugoslaviji. Za banjolučkog biskupa imenovan je 15. svibnja 1989. godine. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini biskup Franjo Komarica nije napuštao svoje biskupsko sjedište u Banjoj Luci, a 2004. je kandidiran za Nobelovu nagradu za mir.

Na čelu Sarajevske nadbiskupije je nadbiskup Tomo Vukšić, na čelu Zagrebačke nadbiskupije je nadbiskup Dražen Kutleša, dok je nadbiskup splitsko-dalmatinski Zdenko Križić.

Hercegovina ima još jednoga nadbiskupa koji je tu zaređen i ovdašnjih je korijena. To je Petar Rajič, apostolski nuncij za Litvu, Latviju i Estoniju s naslovnom povijesnom Sarsenterskom nadbiskupijom.

Do izvjesnoga vremena kotorski biskup podrijetlom iz Stoca Ivan Štironja preuzeo je Porečku i Pulsku biskupiju, a Bože Radoš je pak na čelu Varaždinske biskupije.

Kada se uđe u dublju analizu, čak četvorica biskupa podrijetlom su iz Tomislavgrada, koje se krsti i kao Duvno – Kutleša, Križić, Radoš te mons. Ivan Ćurić, pomoćni biskup đakovačko-osječki. U mirovini je od ove godine i Mostarac Želimir Puljić, koji je dugi niz godina bio zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije.

Dolaskom don Željka Majića u Banju Luku dovršeno je pomlađivanje i biskupskoga zbora Bosne i Hercegovine. Najprije je umirovljen mostarsko-duvanjski biskup i trajni upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko Perić, a na njegovo je mjesto stigao biskup Petar Palić. Zatim je u mirovinu otišao kardinal Vinko Puljić, kojega je naslijedio nadbiskup Tomo Vukšić. U konačnici, posljednji u nizu odlazi mons. Franjo Komarica kojega nasljeđuje biskup Željko Majić.

Komarica ostaje zapamćen kao ustrajni borac za prava ljudi, napose Hrvata katolika, kojima je u najvećem dijelu zatrt trag na području današnje Republike Srpske. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 28. listopada 1985. godine pomoćnim biskupom banjolučkim, kao najmlađeg biskupa u Jugoslaviji. Za banjolučkog biskupa imenovan je 15. svibnja 1989. godine. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini biskup Franjo Komarica nije napuštao svoje biskupsko sjedište u Banjoj Luci, a 2004. je kandidiran za Nobelovu nagradu za mir.

Tomislavcity