0
0
Dok su brojne zemlje proglasile kraj pandemije koronavirusa, njemački političari zahtijevaju uvođenje strožih zaštitnih mjera. Broj oboljelih od COVID-a u toj zemlji raste, a klinike su sve punije.
Sudeći po navodima Instituta Roberta Kocha, središnje ustanove javnog zdravstva koja savjetuje vladu po pitanju odnosa prema koronavirusu, u Njemačkoj već u ovom trenutku ima toliko puno korona-pacijenata kao u najgorim danima ove godine. I tvrde dabroj bolesnika raste, piše Deutsche Welle.
Berlin i Brandenburg su prve dvije savezne zemlje koje će donijeti odluku o (mogućem) uvođenju obveze korištenja maski u javno dostupnim prostorima na zatvorenom. Barem u sektoru maloprodaje. Nije to dobro, kaže Ginia Tarique, ona radi u jednoj trgovini odjeće na Kurfürstendammu. „Imamo puno posjetitelja iz inozemstva, oni ne vole maske”, kaže nam 24-godišnjakinja. „A to znači da bi opet mogli imati manje mušterija.”
Savezni ministar zdravstva Karl Lauterbach (SPD) smatra da je Njemačka, zahvaljujući prilagođenom cjepivu i lijekovima, dobro pripremljena za jesen i zimu, ali svejedno upozorava: „Smjer u kojem se krećemo nije dobar”, kaže on u kontekstu situacije u bolnicama. I dodaje da raste broj smrtnih slučajeva usprkos omikronu, varijanti koja izaziva nešto blaži tijek bolesti.
Na odjelima intenzivne njege trenutno se nalaze uglavnom stariji ljudi i osobe s komorbiditetima, kod kojih je zdravstveni rizik visok – i kod omikrona. Većina COVID-pacijenata leži na „normalnim” odjelima, a sudeći po navodima Njemačkog udruženja bolnica, oni u bolnice dolaze s infekcijom, a ne zbog težih simptoma. No, inficirane se mora izolirati, treba im više mjesta, a potrebno je i više osoblja za skrb o njima.
A upravo je to problem. U bolnicama vlada kronični manjak stručne radne snage, a osim toga zaposlenici koji su i sami inficirani ne smiju raditi. Posljedica je da se kompletne odjele “zatvara”, da se opet odgađaju planirani tretmani ili operacije, a bolnice ne mogu prihvatiti hitne slučajeve ili pacijente s oboljenjima koja ugrožavaju njihove živote.
“Shvatila bih ponovno uvođenje obveze korištenja maski”, kaže u Berlinu prodavačica Jeannet Seidel. “Ali je ustvari ne želimo”, dodaje ona rezigniranim glasom. Naporno je, kaže, po cijeli dan na poslu nositi masku. I dodaje da u dućanu ionako cijeli da radi pročišćavač zraka. Ali ako tako mora biti, neka onda bude, kaže Seidel. Njezini su mušterije u prošlosti pokazivali razumijevanje za maske i prilagodili su se pravilima, kaže nam.
Ali to nije uvijek i svugdje tako. Oko maski se u Njemačkoj odavno mišljenja razmimoilaze. Oni ljudi koji je dragovoljno nose, u supermarketu ili u kinu, ponekad dožive i pokoji “krivi” pogled, a ima I verbalnih napada. Nezgodnih situacija ima I tamo gdje je nošenje maske i dalje obvezno. Na primjer u javnom prijevozu. Zaposlenici transportnih kompanija često govore o tome da ih znaju verbalno napasti putnici koji ne koriste mase i koje oni upozore da maske ipak stave.
Diskusija ima i u liječničkim ordinacijama, s onim pacijentima koji ulaze bez maske iako na ulaznim vratima stoji znak da je korištenje maske obavezno. Nezadovoljstvo ključa i na društvenim mrežama. Pod heštegom #MaskenpflichtJetzt i #MaskensindkeinmildesMittel međusobno se uvredama „časte” pobornici i protivnici maski. A među ovima potonjima je i bavarski premijer Markus Söder. “Svatko se može zaštititi dragovoljnim korištenjem maske ili cijepljenjem”, rekao je šef CSU-a listu „Bild am Sonntag”.
