0
0
BiH kroz mogućnost angažiranja pripadnika Europske agencije za graničnu i obalnu stražu (Frontex) vidi priliku za ojačavanje vlastitih sposobnosti nošenja s migrantskom krizom. A potpisivanje sporazuma između BiH i navedene agencije, podržavaju i zemlje okruženja. Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Italije i Slovenije su na trilateralnom sastanku u Zaprešiću u ponedjeljak podržali potpisivanje sporazuma između Europske agencije za graničnu i obalnu stražu (Frontex) i Bosne i Hercegovine kako bi se ublažile nezakonite migracije. – Taj sporazum je praktički ispregovaran, treba doći do njegovog potpisivanja i onda, u sinergiji s Frontexom, zapravo je najbolji način kako možemo smanjiti te dolaske. Primjerice, 500 pripadnika Frontexa u BiH znači puno više nego bilo koji službenik, pa i Frontexov, na hrvatskoj granici – kazao je hrvatski ministar Davor Božinović na zajedničkoj konferenciji za medije, piše Hina. Hrvatski ministar je ovom prilikom naglasio i značaj Frontexa u kontekstu podrške Bosni i Hercegovini, ali i u pogledu šire situacije u ovom dijelu Europe. Naime, naglasio je kako je Frontex u BiH važan zbog toga što “migranti koji se od juga Europe kreću do hrvatskih granica ne nailaze na ozbiljnije prepreke”.
Slovenski ministar Boštjan Poklukar je rekao da će se trojica ministara potruditi da što prije dođe do potpisivanja sporazuma. – U regiju dolaze stranci kao turisti, a onda se pretvore u strance koji ilegalno prelaze naše granice, postaju migranti i odlaze prema ciljanim državama Europske unije – opisao je Poklukar, požalivši se da se “prelako prelazi preko granica EU-a”. Također, kazao je da se s obzirom na uvođenje unutarnjeg nadzora granica u pojedinim državama kao i u Njemačkoj koja je zatvorila sve svoje granice može reći da “šengen u ovom trenutku ne funkcionira”. Međutim, talijanski ministar Matteo Piantedosi je poručio da je privremeni nadzor na granicama unutar šengenskog prostora “nekako suzbio sva negativna kretanja”. – To doista pokazuje koliko možemo suzbiti (migracije) kada je riječ o balkanskoj ruti. Naravno da ne želimo zadržati zatvaranje granica… trilateralnu suradnju jačamo da što prije dođe do slobodnog kretanja između zemalja – kazao je Piantedosi.
Dodao je da je u borbi protiv krijumčara ključna “razmjena informacija između policija kako bi se sve djelatnosti moglo imati pod nadzorom”. Broj otkrivenih prijelaza na zapadnobalkanskoj ruti pao je za čak 72 posto, a sredozemna ruta, koja je prošle godine zabilježila najveći broj nezakonitih prijelaza, bilježi pad od 61 posto u usporedbi s prošlom godinom. Unatoč tome ostala je najaktivnija ruta ove godine s gotovo 26.000 otkrivenih prijelaza, objavio je Frontex u srpnju ove godine.
Večernji list
