”Sada su cijene ponovo u rastu, jer neke sirovine drastično rastu. Soja kao druga važna komponenta za spremanje stočne hrane je drastično poskupila”, dodao je Miličić.
‘Siječanj i veljača su stabilizirali tržište BiH i trenutačno ima dovoljno količina jaja – koliko su potrebe našeg stanovništva. Ali obnavljanje jata ne ide brzo i osjeća se nedostatak mladih kokošaka, a trebat će se izvjesno vrijeme da se pokrenu ponovo farme. Što se tiče cijena, u prethodnom periodu smo imali ubjedljivo najniže cijene konzumnih jaja u cijeloj regiji”, rekao je za Bljesak.info Predrag Miličić, vlasnik kompanije Agreks, vodeće za proizvodnju jaja u našoj zemlji i predsjednik Koordinacionog tijela za peradarstvo BiH. Napominje i da se prethodne dvije-tri godine radilo u otežanim okolnostima, prvo zbog pandemije, a nakon toga rata u Ukrajini – te je sve utjecalo na enormno poskupljenje proizvodnje. ”Veliki broj proizvođača je ispao iz posla”, kaže Miličić.
Cijene ponovo rastu
Što se tiše rasta cijena jaja, to je odavno vidljivo, no u siječnju i veljači se dogodio blagi pad i stabilizacija – ističe vlasnik kompanije Agreks. ”Ipak, sada su cijene ponovo u rastu, jer neke sirovine drastično rastu. Soja kao druga važna komponenta za spremanje stočne hrane je drastično poskupila”, dodao je. Iako se u BiH, doduše sporadično govori o nestašici hrane, čini se kako ipak ne moramo brinuti unaprijed. Obzirom da se pojedine europske zemlje suočavaju s praznim policama marketa, u udruženjima poljoprivrednika naše zemlje ističu da je potrebno na vrijeme reagirati. Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, ranije je za medije kazao: “Zemlje ima napretek ali nema tko da je obrađuje. I onaj tko ima neće da proizvodi pa da baca, ali da će nam prijetiti nestašica, čisto sumnjam, malo smo mi tržište, lako je ovo opskrbiti hranom.” Isto vrijedi i za opskrbu jajima u BiH.
Nerealno
Inače, cijene jaja u cijelom su svijetu u drugoj polovici prošle godine snažno porasle, a uz cijene stočne hrane i energenata, najveći je poticaj tom rastu dala epidemija ptičje gripe. Kada govorimo o cijenama u Europi, jaja su najviše poskupila u Slovačkoj (108 posto), Mađarskoj (99 posto), Bugarskoj (95 posto) i Češkoj (88 posto). Iza njih u samom vrhu zemalja EU-a s najvišim porastom cijene je Hrvatska (72 posto), a onda slijedi Estonija (71 posto). U susjednoj Sloveniji u posljednje dvije godine jaja su poskupjela tek 27 posto, a u Italiji 22 posto.
Maja iz Mostara kaže da njezina obitelj mjesečno troši nešto više od jedne table jaja. ”Nabavljam od manjih proizvođača kod njih je cijena 12 KM po tabli. I nekako uvijek očekujem da će i oni skoro podići cijenu. Nerealno mi je to podizanje cijena, imam osjećaj da više prate trendove poskupljenja nego što je to poskupljenje opravdano s ulaganjem. Pogotovo mali proizvođači, kod nekih je ta cijena 15 do 18 KM, kao kod većih trgovaca koji za razliku od njih plaćaju nabavljaju pa i moraju doći cijenu”, rekla je za Bljesak. Zavisno od klase jaja, veličine, broja i proizvođača cijene u BiH variraju. Tako pakiranje od šest komada jaja M veličine košta 2,55 KM, dok ćete za istu veličinu jaja 10 komada platiti 4,20 KM. Za tablu jaja M veličine ćete izdvojiti 11,45 KM.
Uskrs pred vratima
Obzirom su u tijeku priprema za uskršnje/vaskršnje praznike, te se u susjednoj Hrvatskoj već piše kako je u toj zemlji povećana prodaja jaja za 50 milijuna, pitali smo da li se u BiH mogu podmiriti potrebe za praznik i je li moguća nestašica?! ”Za očekivati je reducirane količine, ne očekujem drastične nedostatke, ali imamo pojavu nedostatka proizvoda na širem regionalnom tržištu, jer kao nikada do sada imamo upite iz okruženja, zemalja EU- obzirom da radimo i s tim tržištima, i jedina smo firma iz BiH koja može da izvozi za industriju.
Zadnjih 15-ak dana dobili smo nekoliko upita iz Hrvatske, Slovačke, Češke, Austrije i mogli bi ovog momenta prodavati po znatno povoljnijim cijenama jaja B klase za industrijsku preradu, nego jaja A klase na domaćem tržištu”, rekao je Predrag Miličić, vlasnik kompanije za proizvodnju jaja Agreks. Dodaje i kako ”nema razloga za brigu u smislu nestašice jaja, bez obzira što živimo i radimo u nepredvidivoj globalnoj krizi”.