Hrvatska ušla u Global Entry: Hrvati u SAD samo uz otisak prsta

admin
0 0
Read Time:2 Minute, 35 Second

Hrvatska je od danas i operativno u programu SAD-a pod nazivom Global Entry, što znači da se njezini građani mogu prijaviti za njega te u tu državu te, nakon što dobiju status “putnika od povjerenja”, ulaziti samo uz otisak prstiju i skeniranje putovnice

Nakon što je ušla u program izuzeća od viznog režima, Hrvatska je potom i službeno postala američki partner u programu nazvanom Global entry (globalni ulazak) koji putnicima od povjerenja omogućuje nesmetan prolaz kroz granične kontrole.

Treba reći da samo malo broj država ima ovakav aranžman sa SAD-om: U EU to je samo Njemačka, dok u Europi tu privilegiju imaju samo Švicarci i Britanci. Od ostalih država, tu su Argentina, Brazil, Indija, Kolumbija, Nizozemska, Panama, Singapur, Južna Koreja, Tajvan i Meksiko.

Sigurnosna i politička pozadina hrvatskog uvrštavanja u američki sustav Global Entry datira od kad je hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova intenzivirao suradnju s američkom stranom i ispunio cijeli niz sigurnosnih i drugih uvjeta, što je naposljetku i donijelo ukidanje viza hrvatskim građanima.

Da bi putnik iz Hrvatske, ili bilo koje države u programu, mogao koristiti pogodnosti, mora prije toga proći određenu proceduru i biti označen kao “putnik od povjerenja”.

Tu pogodnost najčešće koriste oni koji često putuju u SAD, što će biti osobito od koristi nakon što se uskoro dovrši i sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, od čega će najveće koristi imati poduzetnici, ali nema zapreke da se bilo koji građanin koji želi ubrzati graničnu proceduru ne prijavi za taj program.

Prilikom pokretanja postupka putnik mora uplatiti određeni iznos novca, sada je to 100 dolara, te popuniti prijavu s traženim setom podataka, imenom i prezimenom, datumom rođenja te serijskim brojem putovnice.

Nakon popunjavanja upitnika, svi podnositelji prijave su podvrgnuti sigurnosnim provjerama, uzimanju biometrijskih podataka, kao i intervjuu sa službenikom američke federalne agencije za carinu i zaštitu granice (CBP).

Zaprimljene zahtjeve američka će agencija automatski provjeravati kroz njima dostupne baze te se u slučaju pronalaska podnositelja zahtjeva u jednoj od baza podataka vrši ručna obrada zahtjeva, te se potom nalaz obrade podnosi nadzorniku na konačnu procjenu zahtjeva.

Očekuje se da dok Amerikanci rade vlastitu provjeru nad podnositeljem zahtjeva, da isto čini i MUP kroz baze podataka koje su njemu dostupne i u okviru njegovih zakonodavnih mogućnosti. Oba sudionika moraju donijeti mišljenje o opravdanosti zahtjeva, i to kroz binarni odgovor: “prolazi” ili “pada”, te se konačna odluka potom prepušta CBP-u.

Neće se tražiti dostava bilo kakvih dodatnih osobnih podataka ili podataka iz evidencija koji se odnose na podnositelja zahtjeva, već isključivo pozitivno ili negativno mišljenje o podnesenom zahtjevu.

Jednom kad osoba stekne status “putnika od povjerenja”, on vrijedi pet godina te osobama omogućuje ubrzani prolaz. Osoba na automatu, koji su na 60-ak američkih aerodroma, skenira putovnicu, daje otiske prostiju i ako nema što za prijaviti, na ekranu se pojavljuje oznaka da može nastaviti dalje po svoju prtljagu i time je završen proces ulaska u zemlju.

U slučajevima kad to bude potrebno, ili kad ima nešto za prijaviti, može pozvati službenika Agencije te dalje nastaviti razgovor s njim. Države moraju provoditi provjeru status takvog putnika i javiti drugoj stranci o eventualnoj promjeni statusa.

Večernji.ba

Happy
Happy
0 %
Sad
Sad
0 %
Excited
Excited
0 %
Sleepy
Sleepy
0 %
Angry
Angry
0 %
Surprise
Surprise
0 %

Average Rating

5 Star
0%
4 Star
0%
3 Star
0%
2 Star
0%
1 Star
0%

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Next Post

Kaos na ulicama Pariza: Građani ustali protiv Macronove reforme i sukobili se s policijom

Foto:EPA-EFE Policija u Parizu sukobila se s prosvjednicima nakon što je francuska vlada odlučila provesti reforme za umirovljenike bez glasovanja u parlamentu. Mase su se okupile na Place de la Concorde kao odgovor na podizanje dobi za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine. Planovi su izazvali dvomjesečnu žestoku […]

Pretplatite se