Održan Međunarodni znanstveni simpozij Digitalna transformacija obrazovanja

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održan je 3. Međunarodni znanstveni simpozij Digitalna transformacija obrazovanja, posvećen temi „Jezični modeli i umjetna inteligencija u obrazovanju: od korpusa do personaliziranog učenja“. Simpozij se bijenalno održava od 2022. godine, a pokrenut je u sklopu obilježavanja 10. obljetnice Studija informacijskih znanosti.

Nakon prethodnog simpozija, koje je bilo posvećeno temi „Digitalne tehnologije i aktualni oblici nasilnih ponašanja među mladima“, ovogodišnji simpozij usmjeren je na primjene umjetne inteligencije u obrazovanju, uključujući analizu korpusnih podataka, razvoj jezičnih modela te njihovu ulogu u personalizaciji procesa učenja. Sudjelovali su izlagači sa Sveučilišta u Zagrebu, Univerziteta u Sarajevu i Sveučilišta u Mostaru.

Prodekanica za nastavu Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Senka Marinčić je rekla kako je tema simpozija usmjerena na promjene koje donosi suvremeno društvo, istaknuvši da umjetna inteligencija otvara nove mogućnosti, ali i potiče pitanja o načinu njezine primjene. Dodala je kako ovakvi skupovi predstavljaju važnu prigodu za razmjenu znanja i iskustava, potiču nova promišljanja i otvaraju dodatna istraživačka pitanja.

Pročelnica studija Informacijskih znanosti prof. dr. sc. Andrea Miljko je istaknula kako se nalazimo u vremenu kada umjetna inteligencija, a osobito jezični modeli, snažno redefiniraju način na koji učimo, poučavamo i upravljamo znanjem.

„Od analize velikih korpusa podataka do razvoja personaliziranih obrazovnih iskustava – svjedočimo transformaciji koja nije samo tehnološka, nego i duboko pedagoška, društvena i etička. Upravo zato ovaj simpozij vidimo kao prostor kritičkog promišljanja, razmjene iskustava i otvaranja novih istraživačkih i nastavnih pravaca“, kazala je Miljko.

Plenarni izlagač prof. dr. sc. Marko Tadić predstavio je projekte usmjerene na razvoj velikih jezičnih modela za hrvatski jezik, naglasivši kako je riječ o projektima koji obuhvaćaju dosadašnja, aktualna i buduća istraživanja, a temelje se na jednojezičnim podacima.

Govoreći o utjecaju umjetne inteligencije na obrazovanje prof. Tadić je istaknuo kako će veliki jezični modeli zasigurno imati značajnu ulogu u budućnosti obrazovanja. „Već danas studenti putem jezičnih modela mogu dobiti odgovore na brojna pitanja, ali i dodatna pojašnjenja. U određenoj mjeri ti modeli mogu nadomjestiti profesore, osobito u situacijama kada oni nisu dostupni“, kazao je prof. Tadić.

Kao jedan od ključnih izazova izdvojio je problem nepouzdanih informacija, odnosno tzv. „haluciniranja“, kada modeli iznose netočne tvrdnje na jezično ispravan način. Istaknuo je kako je nužno povezivanje jezičnih modela s provjerenim izvorima znanja, poput Hrvatske enciklopedije, kako bi se osigurala točnost i pouzdanost informacija.

ff.sum.ba