𝐏𝐫𝐞𝐝𝐬𝐭𝐚𝐯𝐥𝐣𝐞𝐧𝐚 𝐤𝐧𝐣𝐢𝐠𝐚 𝐠𝐞𝐧𝐞𝐫𝐚𝐥𝐚 𝐈𝐯𝐢𝐜𝐞 𝐏𝐫𝐢𝐦𝐨𝐫𝐜𝐚 „𝐊𝐚𝐝 𝐢𝐬𝐭𝐢𝐧𝐚 𝐩𝐫𝐨𝐠𝐨𝐯𝐨𝐫𝐢“ – 𝐬𝐧𝐚𝐳̌𝐧𝐨 𝐬𝐯𝐣𝐞𝐝𝐨𝐜̌𝐚𝐧𝐬𝐭𝐯𝐨 𝐨 𝐃𝐨𝐦𝐨𝐯𝐢𝐧𝐬𝐤𝐨𝐦 𝐫𝐚𝐭𝐮 𝐢 𝐮𝐥𝐨𝐳𝐢 𝐇𝐫𝐯𝐚𝐭𝐚 𝐮 𝐁𝐢𝐇

U organizaciji Matice hrvatske – ogranka Split i Hrvatskog časničkog zbora Split, u dvorani dominikanskog samostana u Splitu sinoć je održano predstavljanje knjige „Kad istina progovori – svjedočanstvo hrvatskoga generala“ autora hrvatskog generala Ivice Primorca, ratnog pomoćnika ministra obrane Hrvatske Republike Herceg-Bosne, u izdanju Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH iz Mostara.

Pred brojnom publikom, među kojom su bili hrvatski branitelji, časnici, predstavnici društvenog i političkog života Splita i Splitsko-dalmatinske županije, među njima i župan Blaženko Boban, te brojni građani, predstavljena je knjiga koja donosi osobno i dokumentirano svjedočanstvo o obrani hrvatskog naroda od velikosrpske agresije te oslobađanju Hrvatske i Bosne i Hercegovine tijekom Domovinskog rata.

Program predstavljanja otvoren je izvedbom hrvatske himne „Lijepa naša“, u izvedbi Kiare Generalić uz glasovirsku pratnju Ivana Peraka, nakon čega je moderator večeri Petar Škorić naglasio kako knjiga generala Primorca „ne teži popularnosti nego vjerodostojnosti“, istaknuvši njezinu važnost kao povijesnog dokumenta i svjedočanstva o vremenu koje je oblikovalo hrvatsku državnost i sudbinu hrvatskog naroda kroz sjećanja jednog od neposrednih sudionika ratnih i političkih događaja, čovjeka koji je bio izravno uključen u sigurnosni, obavještajni i operativni sustav planiranja i obrane hrvatskih područja tijekom Domovinskog rata.

U knjizi je posebno istaknuta uloga Hrvatske i hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, koji su već tijekom 1990. i 1991. godine stvarali obrambene strukture i pripremali se za obranu od velikosrpske agresije, dok je službeno Sarajevo još uvijek vjerovalo kako će JNA ostati „narodna armija“ i „čimbenik zaštite suvereniteta BiH“, kako ju je u listopadu 1991. nazivao Alija Izetbegović, premda je ista ta vojska samo nekoliko dana ranije spalila hrvatsko selo Ravno i ubila hrvatske civile.

„Hrvatski narod u BiH među prvima je jasno prepoznao opasnost velikosrpske agresije, organizirao obranu i pružio otpor, dok je službeno Sarajevo još vjerovalo u neutralnost JNA i vodilo političke pregovore o opstanku BiH u Jugoslaviji“, istaknuo je Petar Škorić, zaključivši kako su hrvatske obrambene strukture imale povijesnu i presudnu važnost za ukupnu obranu Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije.

O knjizi su govorili predsjednik Udruge dragovoljaca organizatora otpora Hrvatskih obrambenih snaga Ljubuški Dragan Čuljak, pročelnik za kulturu Splitsko-dalmatinske županije prof. Željko Primorac te sam autor, general Ivica Primorac.

Govoreći o knjizi, Željko Primorac istaknuo je kako se radi o „izuzetno vrijednom povijesnom dokumentu“ koji uspješno povezuje osobna sjećanja neposrednog sudionika s mnogo širim povijesnim i geopolitičkim kontekstom.

„Autor, koji je obnašao visoke dužnosti u HOS-u, HVO-u i Hrvatskoj vojsci, ne promatra događaje samo iz vlastite perspektive, nego ih znalački smješta u širi politički i povijesni okvir. Upravo zato ova knjiga ima posebnu dokumentarnu i povijesnu vrijednost“, naglasio je Primorac.

Posebno je istaknuo kako knjiga kroz tri cjeline obrađuje političke procese koji su prethodili osamostaljenju Hrvatske i BiH, ratne operacije koje su dovele do završetka rata te poslijeratne političke procese i pokušaje detuđmanizacije Hrvatske.

„Iz knjige saznajemo brojne detalje o zakulisnim političkim igrama, ali i o pokušajima otežavanja obrane optuženih Hrvata u Haagu. Posebno je važno što autor otvara teme o kojima se godinama šutjelo, uključujući i tvrdnje o krivotvorenju dokumenata koji su korišteni protiv hrvatskih haških uznika“, rekao je Željko Primorac, dodajući kako će knjiga zasigurno otvoriti nova pitanja i rasprave, što smatra važnim doprinosom ozbiljnom proučavanju novije hrvatske povijesti.

Predsjednik Udruge dragovoljaca organizatora otpora Hrvatskih obrambenih snaga Ljubuški Dragan Čuljak posebno se osvrnuo na poglavlja koja obrađuju nastanak i djelovanje HOS-a u Hercegovini, naglasivši kako knjiga generala Primorca donosi jedan od rijetkih autentičnih i iznutra ispričanih prikaza tog složenog razdoblja, potkrijepljen brojnim dokumentima i osobnim svjedočanstvima.

Istaknuto je kako autor temi HOS-a ne pristupa ni apologetski ni optužujuće, nego nastoji objektivno prikazati složene političke, vojne i sigurnosne okolnosti u kojima su djelovali hrvatski dragovoljci u BiH.

„Posebna vrijednost knjige je u tome što autor jasno naglašava da su obični hosovci bili iskreni domoljubi i dragovoljci koji su se stavili u obranu hrvatskog naroda u vremenu kada službene obrambene strukture još nisu bile potpuno organizirane. Istodobno otvoreno progovara i o političkim sukobima, organizacijskim slabostima i različitim interesima koji su kasnije opterećivali odnose između HOS-a i HVO-a“, istaknuto je tijekom predstavljanja.

Naglašeno je i kako knjiga ne nudi pojednostavljene političke interpretacije, nego pokušava prikazati svu složenost ratnih okolnosti i tadašnjih odnosa među Hrvatima u Bosni i Hercegovini, osobito kroz prisutnost bivših oficira JNA i KOS-a u strukturama Armije BiH. Posebno je apostrofirana autorova kritika činjenice da su bivši oficiri JNA, sudionici agresije na Hrvatsku, kasnije postajali partneri dijela vodstva HOS-a kroz suradnju s Armijom BiH.

U svom obraćanju autor knjige, general Ivica Primorac, istaknuo je kako knjigu nije pisao radi popularnosti ili senzacionalizma, nego isključivo kao doprinos očuvanju povijesne istine o Domovinskom ratu.

„Pisao sam vjerodostojno i isključivo o događajima čiji sam bio izravni sudionik. Nisam pisao da bi se knjiga nekome svidjela ili bila uspješnica, nego da dam doprinos očuvanju istine, jer u javnom prostoru imamo previše planski plasiranih neistina o stvaranju države i Domovinskom ratu“, poručio je Primorac.

Citirajući filozofa Platona i parafrazirajući riječi legendarnog generala Janka Bobetka, autor je dodatno pojasnio motive svoga pisanja:

„Još je filozof Platon napisao: ‘Ljudi nikoga ne mrze više od onoga koji govori istinu.’ Parafrazirat ću izjavu legendarnog generala Bobetka: ‘Imam čistu savjest, to mi dopušta da ostavim pisani trag o svemu što sam radio.’“

Posebno je naglasio kako je važno da upravo sudionici stvaranja i obrane hrvatske države ostave pisani trag o vremenu koje su proživjeli.

„Ako mi ne damo doprinos očuvanju sjećanja na našu bližu povijest, tu povijest će nam pisati oni koji nisu željeli samostalnu Hrvatsku“, istaknuo je autor.

Govoreći o pojedinim temama iz knjige, Primorac je odbacio teze o navodnim hrvatskim planovima za podjelu Bosne i Hercegovine te podsjetio kako bez snažne potpore Hrvata referendum o neovisnosti BiH 1992. godine ne bi bio uspješno proveden.

Posebnu pozornost izazvali su dijelovi njegova izlaganja o ulozi hrvatskih snaga u obrani Bihaća i završnim oslobodilačkim operacijama hrvatskih snaga, koje autor opisuje kao završni čin pažljivo planirane državne, vojne i političke strategije te potvrdu sposobnosti hrvatskih snaga da preuzmu inicijativu unatoč snažnim međunarodnim pritiscima.

„Hrvatske snage spasile su Bihać od sudbine Srebrenice i kroz operacije Cincar, Zima ’94, Skok 1 i 2, Ljeto ’95, Oluju, Maestral i Južni potez dovele do sloma velikosrpske politike i prisilile Miloševića na mirovne pregovore“, naglasio je Primorac.

Posebno je zanimljiv autorov prikaz pojedinih hrvatskih diplomatskih poteza uoči Oluje. Primorac navodi kako su neki visoki hrvatski diplomati, bez jasne usklađenosti s predsjednikom Franjom Tuđmanom, međunarodnim akterima slali poruke koje su mogle odgoditi ili zaustaviti operaciju. U tom smislu knjiga otvara pitanje „diplomatske Oluje“ – borbe koja se, uz onu na bojištu, vodila i u međunarodnim političkim krugovima, veleposlanstvima i diplomatskim zakulisjima.

Autor se osvrnuo i na složene političko-sigurnosne odnose u Bosni i Hercegovini početkom 1990-ih, djelovanje HOS-a u Hercegovini te poslijeratni progon hrvatskih branitelja i procese detuđmanizacije nakon promjene vlasti 2000. godine, istaknuvši kako je tada iz sustava uklonjeno više od 400 obavještajnih časnika, od čega se hrvatska obavještajna zajednica, prema njegovim riječima, nikada nije u potpunosti oporavila.

Predstavljanje knjige proteklo je u ozračju snažnog interesa publike, a nakon službenog dijela brojni posjetitelji zadržali su se u razgovoru s autorom te iskoristili priliku za kupnju i potpisivanje knjige.

Večer je završena glazbenim programom i zajedničkim zaključkom kako je riječ o djelu koje predstavlja važan doprinos očuvanju povijesne istine o Domovinskom ratu.

HCZ Split