0
0
Bosna i Hercegovina ima pet prehrambenih proizvoda zaštićenih oznakama podrijetla i oznakama zemljopisnog (geografskg) podrijetla, ali postoji veliki potencijal za zaštitu još 63 proizvoda.
Ovo je pokazalo istraživanje koje su proveli UN Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO) i Agencija za sigurnost hrane BiH uz potporu projekta USAID Turizam, piše Manager.
Studija je naglasila važnost dosadašnjih pet zaštićenih prehrambenih proizvoda: livanjski sir, nevesinjski krumpir, visočka pečenica, livanjski izvorni sir i drvarski mućeni pekmez od drenjina, ali i identificirala i ostale proizvode diljem zemlje koji imaju ogroman potencijal dobiti oznaku geografskog (zemljopisnog) podrijetla.
Istraživanje naglašava kako certifikacija i zaštita proizvoda po sustavu geografske oznake povećava njihovu vrijednost i promovira njihove jedinstvene kvalitete potrošačima diljem svijeta.
Potrošačima omogućava razlikovati kvalitetne proizvode i vjerovati u njihovu kvalitetu, a istovremeno se pomaže proizvođačima bolje plasirati svoje proizvode. Povećanje broja zaštićenih proizvoda dovodi do unaprijeđenja poljoprivrednog sektora, kvalitete proizvoda i ekonomskog jačanja kroz plasman proizvoda u sektoru turizma.
Bosna i Hercegovina, zbog posebnosti zemljopisnog položaja, prirodnih i klimatskih uvjeta kao i bogate kulture i tradicije, ima raznoliku ponudu tradicionalnih proizvoda s potencijalom za zaštitu geografskim oznakama.
Pregled podataka, raznolikost i rasprostranjenost opisanih proizvoda (po kategoriji proizvoda i zemljopisnom području proizvodnje ili prerade) pokazuju kako se u narednom razdoblju moraju više iskoristiti mogućnosti koje imamo. Na taj način politike kvaliteta, vezane za geografske oznake, mogu nadopuniti programe oko potpore povećanju ruralnog zapošljavanja i povezivanja sa sektorom geografskih oznaka u Bosni i Hercegovini. Posebno mogu doprinijeti područjima u kojima poljoprivredni sektor ima veći gospodarski značaj te područjima sa otežanim gospodarskim uvjetima, naglasio je dr.sci. Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.
Proizvodi s potencijalom zaštite identificirani u istraživanju su: hercegovačka suha smokva, hercegovački pršut, hercegovački sir iz mijeha, hercegovačka suha jarčetina, sir torotan, repovački sir, hercegovački škripavac, hercegovački med, hercegovačka trešnja, hercegovačka raštika, hercegovački šipak (nar), hercegovački ćupter, pekmez od smokve, hercegovačko ekstra djevičansko maslinovo ulje, gatački kajmak iz mješine, paradajz iz Buturović polja (Konjic), neumske školjke kamenice, neretvanska mekousna pastrmka, mušule, pastrmka glavatica, ćevap, visočki sudžuk, visočka ovčja stelja, visočka pečena janjetina, visočka kaurma, krajiški pršut/pastrma od goveđeg mesa, visočki prijan, krajiški sudžuk od goveđeg mesa, sir trapist Marija Zvijezda, vlašićki/travnički sir, kupreški sir, majevički dimljeni sir Zarac, janjska pletenica, blatnički sir, krajiški sir, kalenderovački sir, zarica, krajiški polutvrdi sir, kestenov med Cazinske krajine, kostajnički kestenov med, romanijski skorup-kajmak, petrovačka basa-pomješa, janjski kajmak, bundevino ulje, semberski kupus, grah poljak, rogatički krompir, glamočki krompir, fojnički krompir, pekmez od jabuka, suva šljiva, krnjinska jagoda, kukuruz stodanjak, sok od jabuke, krumpir poluranka, kesten, žalfija/kadulja, narodni čaj, kiseljačka pogačica, glamočki integralni kruh, tarhana, omač i cicvara.
