0
0
Građani negoduju što nadležni fokus stavljaju samo na cijene kruha, u želji da se, kako tvrde, skrene pozornost s poskupljenja ostalih proizvoda, kao što su meso, voće i povrće, mlijeko…
Globalne cijene hrane nastavljaju silaznu putanju. Tako su i u prethodnom mjesecu niže za jedan posto. Takvom trendu najviše su doprinijeli pad cijena žitarica i mesa, a FAO-ov indeks cijena hrane je za 10,4 posto niži u odnosu na siječanj prošle godine, piše Večernji list BiH.
Općenito, cijene hrane na svjetskoj razini u protekloj godini pale su za 13,7 posto u odnosu na 2022. godinu. I u Bosni i Hercegovini su veleprodajne cijene hrane niže nego lani, ali, dok su pojedini proizvodi pojeftinili značajno, njihove cijene u trgovinama, uglavnom, rastu.
Rast cijena
Građani negoduju što nadležni fokus stavljaju samo na cijene kruha, u želji da se, kako tvrde, skrene pozornost s poskupljenja ostalih proizvoda, kao što su meso, voće i povrće, mlijeko, začini, slatkiši, grickalice, sredstva za higijenu, gorivo itd. Prema posljednjim dostupnim podacima Zavoda za statistiku RS-a, između prosinca 2022. i prosinca 2023. godine poskupjeli su riža, kruh, tjestenina, junetina, teletina, svinjetina, piletina i brojni ostali proizvodi. Sve upućuje na to da će, kada stignu podaci za siječanj i veljaču ove godine, popis ovih proizvoda biti drastično duži. Slično stanje je i u Federaciji BiH. Tako je lani u veljači prosječna cijena riže bila 4,69 KM, a sada jedna od najprodavanijih stoji 5,45 KM. Istina, tu je i ona dugog zrna od 800 grama, po famoznoj “zaključanoj cijeni” od 2,10 KM, koju, uglavnom, kako trgovci kažu, rijetko tko kupuje. Litra ulja lani je koštala u prosjeku 3,89 KM, a njegova trenutačna cijena kreće se od 2,45 do 3,95 KM. Kilogram kruha u FBiH u prosjeku je lani stajao 3,78 KM, a sada je 3,56 KM. Juneće meso od buta definitivno je skuplje u odnosu na lani, kada je kilogram koštao oko 18,70 KM, a sada je gotovo 21 KM. Kilogram svježe piletine lani je stajao 6,18 KM, a njegova trenutačna cijena kreće se od 6,50 do 9,65 KM. Litra najjeftinijega mlijeka sada je 2,10 KM, međutim, cijena ovog proizvoda ide i do gotovo 3 KM, dok je lani u prosjeku iznosila 2,60 KM. Kilogram tvrdog sira, edamera, trapista i gaude, u prosjeku se kreće oko 22 KM, a lani je bila 17,61 KM. Prosječna cijena jaja po komadu, L klase, sada se kreće oko 0,60 KM, a prošle godine je bila 0,40 KM. Građani se žale da je svakim danom sve skuplje: “Ono što sam prije mogao kupiti za 20 maraka sad ne mogu ni za 50”; “Neki dan sam u trgovini uzela nešto malo voća za djecu i platila 18 KM”; “Svaki put kad idem u kupnju na artiklima je nova cijena”…
Povrće luksuz
Tzv. sirotinjske namirnice postaju sve skuplje. – Danas sam bila na tržnici, kilogram mladog luka je 10 maraka, kilogram raštike 8 maraka. Pa meso, realno gledajući, nije skupo u odnosu na ostalo. Bar je od njega moguće napraviti konkretan obrok – kaže nam gospođa iz Mostara. Druga dodaje da je kilogram blitve 6 maraka, dok je rajčice 5,50 KM. Slično je stanje u cijeloj BiH. Zelena salata na tržnicama je 4 marke, kilogram graha 20, a žuta paprika babura 10 KM. Doduše, u trgovinama možda naletite na akciju, pa prođete nešto bolje. Ali, isto tako, zasigurno nije domaće. I krumpir postaje luksuz. Građani komentiraju da će musaka koštati više nego tepsija, da će i krumpir kupovati na komad. Na banjolučkoj tržnici glamočki krumpir stoji 3 marke, dok mladi domaći ide od 3 do 3,50 KM. Prodavači tvrde da je domaći i da mu je cijena zato tolika. Na pitanje zašto krumpir stoji 3 i 3,50 marke, kažu da je to zbog velikih troškova proizvodnje i plasmana na tezge. Zanimljivo je da se u trgovinama krumpir može naći po nešto pristupačnijim cijenama. Stoji od 2,50 do 2,80 maraka po kilogramu. Oni kojima je krumpir jedna od najvažnijih namirnica za ručak, kažu da je sada preskup. Krumpir je uvijek bio promatran kao hrana za siromašne. U prošlosti je bio dostupan i pristupačan te su ga konzumirale niže društvene klase. Ne tako davno stajao je 0,80 KM. Danas su sve te nekad jeftine namirnice, od kojih su preživljavali siromašni, postale luksuz. Jednostavan izračun pokazuje da, ako bi, recimo, kruh pojeftinio za 30 feninga, ušteda kućanstva koje dnevno koristi jednu štrucu mjesečno bi iznosila oko devet maraka. Ili, pojednostavljeno, onim što se u mjesec dana uštedi ne može se kupiti ni kilogram mladog luka. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za siječanj 2024. iznosi 2895 KM. Prosječna plaća isplaćena u FBiH za studeni 2023. iznosila je 1310 KM. Minimalna plaća u FBiH je 619 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 45,25%, a minimalnom 21,38%.
Večernji.ba Foto: Ilustracija
