0
0
Uz početak školske godine, trganje, što je tradicijski naziv za berbu grožđa u zapadnoj Hercegovini, rujanska je tema.
Vizualni je dojam da mnogi neće imati što brati i da je berba nešto kasnije počela. Kako ne bismo nagađali, novinari Večernjeg lista uputili su se u Vinariju Čitluk d. d., najstariju i najveću u BiH, na razgovor s njezinim glavnim enologom dr. sc. Tihomirom Prusinom.
Idući prema Čitluku uz cestu na lokaciji Dubrave, s obiju strana prometnice, zapazili su vinograde s obilnim urodom crnog grožđa, što odudara od općih projekcija o lošoj godini. Na opasku da je viđeno za čestitati, dr. Prusina je kazao:
Za to su zaslužni moji kolege inženjeri. Loza je zdrava, prinos je jako dobar, išli smo uzimati uzorke, to su već uzorci koji pokazuju da mogu dati 12,8 – 13,5 volumnih postotaka alkohola, ali još čekamo da dobijemo “špicu” jer šteta je propustiti da ovako zdravo i zrelo grožđe ide u nižu kategoriju, konstatira dr. Prusina, pa nastavlja:
Berba je ove godine kasnila desetak dana, a na pojedinim lokacijama i petnaest. Najprije beremo žilavku u Kamenim vinogradima u Blizancima i chardonnay za pjenušac. Kad se vratimo godinu dana unatrag, onda se lanjska berba smatra jednom od boljih u posljednja tri desetljeća. I jest takva bila. I onda su se ljudi pomalo opustili. Lanjska godina je, često kažem, bila godina za lijenčine, neki su tretirali lozu dva puta, neki tri puta, a uistinu nije trebalo više ni tretirati.
Neki nisu nikako, samo su orezali lozu, ušli u vinograd i opet su nešto ubrali. Onda opuštenost ljudi – bit će i ova godina takva, nažalost, tri godine su bile dobre, a ova se u ova tri desetljeća javila takva kakva je, godina peronospore ili plamenjače, kako mi ovdje kažemo, koja je desetkovala vinograde u Brotnju i šire u Hercegovini. Uroda će biti manje za pedeset posto. Nažalost, u dobrom dijelu Čitlučkog polja, Čerinskog polja i Hamzićkog polja, gdje su vinogradi u polju, gdje je obilnija kiša padala iz dana u dan, vinogradi su ostali bez uroda. Još je k tome u pojedinim dijelovima bilo i tuče, konstatira dr. Prusina za Večernji list pa naglašava:
Međutim, tko je navrijeme ušao u vinograde, taj je uspio spasiti grožđe. Ovih dana čujem priče – nisu dobra sredstva, nije im dobar rok itd. S jednog te istog mjesta kupovana su sredstva. Primjerice, poznajem određene ljude, kod nekih se sačuvalo, kod nekih nije. Zašto? Ako iz dana u dan, pet, šest, sedam dana pada kiša, sredstvo koje ste nanijeli na vinovu lozu biljka ne može upiti, ne može se osušiti i ne može djelovati. Onaj tko je bio uporan, taj je spasio vinograd.
Naime, na ovim organskim sistemicima, da tako kažem, piše razmak tretiranja 10 – 14 dana. Da, u normalnim uvjetima, međutim, ako su uvjeti takvi da iz dana u dan, po deset dana u pojedinim dijelovima Brotnja i Hercegovine, pada kiša, onda treba podići kapu onima koji su zaštitili vinograde. Bili su uporni. Poznajem ljude koji su išli u čizmama s leđnim prskalicama, čak i bosi, toliko su upadale noge, ali su uspjeli spasiti vinograde. Jedna mukotrpna i teška godina. Ono što moram napomenuti je da su oni koji su uspjeli sačuvati grožđe, a to su manje-više svi ozbiljniji vinogradari i vinari koji finaliziraju vino i imaju svoje podrume, uspjeli u tome jer su slušali struku, potencira dr. Prusina, koji naglašava da će urod u vinogradima čitlučke Vinarije biti na razini prošlogodišnjeg.
Vinogradari se žale da plamenjača ove godine ne popušta, bila je na početku, ali ima je i na kraju sezone.
To mi zovemo kasna peronospora. Čim počinje “šaranje” vinove loze, odnosno kad grožđe počinje zreti, tada ga ne napada peronospora, ali mlade listove na vrhu, mladice i zaperke napada. Tijekom kolovoza je bilo kiše, tako da peronospora još napada. Malo je ružno vidjeti oboljele vrhove loze, ali neće nanijeti štetu za ovogodišnji urod, odnosno neće se proširiti na grožđe.
Nakon svega što je rekla struka, očito je da grožđe mora biti skuplje nego ranijih godina.
Tržišnu cijenu teško je odrediti. Imamo niz upita prodajemo li grožđe, posebice je potražnja za bijelim grožđem mnogo veća nego za crnim, možda tri naprema jedan. Neki su izvjesili cijenu od 2 KM, neki govore da su već našli kupce za cijenu od 2 KM, neki čak s pojedinih položaja kažu – mogla bi biti i 2,50 KM, ali ako želite sačuvati kupce grožđa, mislim da su 2 KM realna cijena na ovu godinu, zaključuje na kraju razgovora za Večernjak dr. Prusina.
Na kraju ove vinogradarsko-vinarske priče možemo primijetiti da će plamenjača nakon četrdesetak godina podići cijenu grožđa u Hercegovini s 1 – 1,50 KM na, očito je, 2 KM.
www.jabuka.tv
