0
0
Brojni predmeti u kojima je Ustavni sud BiH zaključio kako postoji kršenje prava na “suđenje u razumnom roku”, kao jedan od segmenata prava na pravično suđenje iz članka II/3. e Ustava BiH i članka 6., stavka 1. Europske konvencije, znak su za uzbunu i poziv na žurne reforme koje trebaju popraviti situaciju koju karakterizira predugo trajanje sudskih postupaka u BiH.
Plan aktivnosti
Iako nije riječ o problemu koji je karakteristika samo bh. sudskog djelovanja već je i svojevrsni globalni problem, određene promjene su nužne jer je i sam europski put BiH uokviren kroz tematiku usklađivanja pravne prakse, čiji je dio svakako pravo pojedinca na suđenje u razumnom roku.
Upravo su promjene u tom smislu jedan od strateških prioriteta rada nove Vlade Federacije BiH, odnosno Ministarstva pravosuđa, koje je u sklopu programa rada Vlade 2023. – 2026. najavilo aktivnosti na izradi zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku kako bi se zaštitilo građane od nerazumno dugog sudovanja i kako bi se građane pravično obeštetilo, a jedan od poteza bit će i reformacija zakonskog rješenja o izvršnom postupku u skladu s europskim standardima. Jedna od ključnih obveza definiranih u okviru tematike usklađivanja pravne prakse odnosi na se pravo pojedinca na suđenje u razumnom roku, a što je pak jedno od prava koje proistječe iz Europske konvencije o ljudskim pravima, no veliki broj predmeta, uz nužno i očekivano podizanje standarda, dovodi do velikog izazova kako osigurati navedeno načelo. Članak 6. Europske konvencije određuje da pri utvrđivanju građanskih prava i obveza ili bilo koje kaznene optužbe protiv pojedinca svatko ima pravo na poštenu i javnu raspravu u razumnom roku. Iz ovog autonomnog pojma “razumnog roka” Europske konvencije proistekli su zahtjevi koji moraju biti ispoštovani u cjelini kako bi se suđenje smatralo pravičnim.
Kada je riječ o zakonskoj regulativi u BiH, u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, broj 40/22 od 21. lipnja 2022. godine, objavljen je Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred Sudom Bosne i Hercegovine, koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 29. sjednici Zastupničkog doma održanoj 7. lipnja 2022. godine i na 23. sjednici Doma naroda održanoj 15. lipnja 2022. godine.
Odredbe ovog zakona primjenjuju se na sve postupke koji nisu pravomoćno okončani do dana stupanja na snagu ovog zakona. Zakon o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine i Zakon o parničnom postupku Republike Srpske u članku 10., stavku 1. propisuju da stranka ima pravo da sud odluči o njezinim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku, a zakoni o izvršnom postupku u Bosni i Hercegovini propisuju da je sud dužan postupati žurno u postupku izvršenja, navodi se, među ostalima, u vodiču “Suđenje u razumnom roku”, publikaciji koja predstavlja dio širih aktivnosti koje The AIRE Centre provodi u Bosni i Hercegovini, a koja je izrađena u sklopu projekta pod nazivom “Jačanje pravosudnih kapaciteta u BiH za usklađivanje domaće sudske prakse s europskim pravnim standardima”, koji podržava Veleposlanstvo Velike Britanije u BiH.
Niz reformi
Pravo na pravično suđenje u razumnom roku dio je i domaćih ustavnih rješenja, a temeljem usvajanja međunarodnih standarda. Tako odredba članka II/2. Ustava Bosne i Hercegovine predviđa izravnu primjenu Europske konvencije u ustavnopravnom sustavu i supremaciju nad svim zakonima. Ova konvencija pak u svojem članku 6., stavku 1. navodi kako “prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obveza ili kaznene optužbe protiv njega svatko ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred neovisnim i nepristranim sudom ustanovljenim zakonom”. Nadalje, članak 5., stavak 3. istog dokumenta precizira da osoba koja je lišena slobode ima pravo pokrenuti postupak u kojem će sud brzo odlučiti o zakonitosti njezina pritvaranja i naložiti puštanje na slobodu ako je pritvaranje bilo nezakonito.
Osim reforme u ovom segmentu pravnog djelovanja, Federalno ministarstvo pravosuđa najavilo je i niz drugih zakonskih izmjena. Najvažniji strateški ciljevi Federalnog ministarstva pravosuđa odnosit će se na jačanje vladavine prava u Federaciji BiH, osobito borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala pronalaženjem načina koji će, uz nadogradnju pravnog okvira, odgovoriti izazovima i podići borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala te slobode pristupa informacijama u Federaciji BiH na novu beskompromisnu razinu. Također, odnosit će se i na provođenje svih odluka ustavnih sudova i Europskog suda za ljudska prava u cilju pune zaštite svih individualnih i kolektivnih prava. Jedan od strateških ciljeva ovog ministarstva je i reforma javne uprave u cilju povećanja njezine odgovornosti, učinkovitosti i profesionalnosti, ali i uvođenjem elektroničke registracije poslovnih subjekata, što će u značajnoj mjeri poboljšati poslovno okružje.
Večernji.ba
