0
0
Na činjenicu da PDV na osnovne životne namirnice mora biti ukinut, upozoravaju i analitičari, a u cilju da si svaki stanovnik može priuštiti barem kruh, pokrenuta je inicijativa za uvođenje tzv. narodnog kruha po uzoru na zemlje regije
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u okruženju koja ima samo jednu, standardnu poreznu stopu koja se primjenjuje na sve proizvode – od kruha i lijekova do luksuznih automobila. Da je riječ o previsokoj poreznoj stopi, barem kada su u pitanju osnovne životne namirnice, posebno je izraženo u posljednjem razdoblju, kada zbog kojekakvih poremećaja na svjetskom tržištu cijene svih proizvoda “divljaju”, piše Večernji list BiH.
Uslijed navedene situacije mnogi stanovnici Bosne i Hercegovine žive na rubu egzistencije, sve više je onih koji sebi svakodnevno ne mogu priuštiti ni kruh. Jedno od rješenja za smanjenje visine mjesečne potrošačke košarice, koja trenutačno prelazi iznos od 3000 KM, svakako je smanjenje porezne stope na hranu, odnosno osnovne životne namirnice. Ako uzmemo u obzir da na prehranu otpada 37,51 posto košarice, odnosno 1125,30 KM, jasno je da bi se smanjenjem ili ukidanjem porezne stope na hranu taj iznos značajno smanjio.
Na činjenicu da PDV na osnovne životne namirnice mora biti ukinut, upozoravaju i analitičari, a u cilju da si svaki stanovnik može priuštiti barem kruh, pokrenuta je inicijativa za uvođenje tzv. narodnog kruha po uzoru na zemlje regije. Taj kruh bio bi jeftiniji i dostupniji građanima. Prema riječima predsjednika Udruge poljoprivrednih proizvođača sela Semberije Boška Radića, taj kruh bi bio za široke mase i stajao bi 80-ak feninga.
Već ukidanjem PDV-a na tu namirnicu njezina cijena bila bi 20 – 30 feninga niža. Kada je riječ o lijekovima, iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nedavno su naveli kako, za razliku od BiH, ostale zemlje iz okruženja imaju opću i posebnu, povlaštenu stopu PDV-a po kojoj se, među ostalim, tretiraju i lijekovi. Dok je stopa PDV-a u BiH jedinstvena i iznosi 17%, primjera radi, u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji porezna stopa na lijekove iznosi 5%, u Sloveniji 9,5%, u Srbiji 10%. Navedeno pokazuje kako je u BiH ta porezna stopa čak tri puta veća u odnosu na pojedine zemlje regije. Stoga su zavodi zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Federacije BiH i Distrikta Brčko podnijeli inicijative koje se odnose na smanjenje, ukidanje ili povrat PDV-a na lijekove i medicinska sredstva. Među ostalim, iznijeli su apsurdnu činjenicu u kojoj navode kako lijek za cističnu fibrozu stoji oko 500.000 KM s PDV-om, što znači da se za svaku tu terapiju plati 70.000 KM za PDV.
Podsjetimo, u kolovozu prošle godine Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je izvješće Zajedničkog povjerenstva obaju domova PS BiH o postizanju identičnog teksta zakona o dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV). Usuglašeni tekst Zajedničkog povjerenstva predviđa uvođenje diferencirane stope PDV-a. Shodno tome, PDV od nula posto primjenjivao bi se na osnovne životne namirnice, hranu i opremu za djecu, sjeme i sadni materijal. Stopa od 22 posto bila bi primjenjivana na luksuznu robu. PDV po dosadašnjoj stopi od 17 posto primjenjivao bi se i dalje na sve ostale proizvode i usluge. Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UNO BiH), prema usvojenom tekstu, dobila je zadatak precizirati proizvode na koje će se odnositi nove stope PDV-a. Međutim, oni su tom prilikom naveli kako je provođenje izmjena zakona nemoguće bez donošenja pravilnika kojim bi, među ostalim, bilo precizno definirano koji su sve artikli oporezivi nižom stopom, kao i oni po višoj.
Naveli su kako samo donošenje pravilnika podliježe procedurama u skladu s jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine, a što, među ostalim, podrazumijeva pribavljanje suglasnosti Upravnog odbora UNO-a, mišljenja Direkcije za europske integracije i proces javnih konzultacija koji mora trajati najkraće 15 dana. Potom bi uslijedilo prilagođavanje računovodstvenih i softvera za podnošenje PDV prijava, fiskalnih uređaja i poslovnih evidencija koje zahtijevaju značajno vrijeme i troškove, kako za UNO tako i za obveznike neizravnih poreza. Do sada navedeno nije zaživjelo, a stanovnici BiH imaju najveću stopu mjesečnih izdvajanja na osnovne životne namirnice.
Večernji.ba Foto: Ilustracija
