Read Time:4 Minute, 41 Second
Caritas Švicarske i sedam općina/gradova iz Hercegovine u srijedu su u Mostaru potpisali partnerske ugovore koji, među ostalim, definiraju principe i suradnju na inkluzivnom razvoju ruralnih područja kroz sistemske promjene. Ugovori se odnose na partnerstvo u okviru projekta “Promocija inkluzivnog razvoja ruralnih područja kroz sistemsku tranziciju u Bosni i Hercegovini” (RAST), a sa švicarskim Caritasom potpisali su ih Konjic, Jablanica, Prozor-Rama, Mostar, Stolac, Ljubinje i Trebinje.
Razvoj lokalnih zajednica u skladu s principima održivog razvoja
Izvršna direktorica Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK Mostar Alisa Gekić istaknula je da je ovaj projekt u odnosu na ostale izdvaja to što u BiH jedinice lokalne samouprave prvi put imaju mogućnost realizirati razvoj lokalnih zajednica u skladu s principima održivog razvoja. ”Izuzetna nam je čast što smo fascilitatori ovog procesa budući da djelujemo na području cijele BiH, a posebno nam je drago da pilot fazu imamo mogućnost realizirati na ovih sedam lokalnih zajednica. Očekujemo da se u okviru projekta uspostavi mehanizam koordinacije na lokalnom nivou što je ključno kako bismo doveli do održivosti ovih rezultata i poboljšanja javno – privatnih konzultacija i institucionalizacije, a isto tako multipliciranja na druge lokalne zajednice” – kazala je Gekić.
Cilj je u drugoj fazi implementacije projekta uključiti i druge općine s područja regije Hercegovina, i generalno ovu regiju brendirati kao turističku destinaciju. ”Sve ovo ima za cilj poboljšati inkluzivnost, generirati prihode i nova radnih mjesta” – istaknula je Gekić.
Direktor Caritasa Švicarske Daniel Bronkal kazao je kako je ovaj projekt vrijedan dva i pol milijuna švicarskih franaka, odnosno blizu pet milijuna maraka. ”Novac nije najvažniji u svemu tome, nego tijesna suradnja koju pokušavamo, odnosno već uspostavljamo upravo sa sedam navedenih općina i gradova s kojima smo danas potpisali ugovore o suradnji i razgovarali o konkretnim aktivnostima koje će oni raditi u narednom periodu kroz ovaj projekt koji traje od 2022. do 2025. godine” – kazao je Bronkal.
Danas se razgovaralo i o mogućnostima dalje suradnje.
”Osim ovog prvog djela, gdje smo uspostavili kontakte i kolaboraciju s ovim općinama i gradovima, zahvaljujući prvenstveno našem sjajnom lokalnom partneru Udruženju za poduzetništvo i posao LiNK Mostar, sad je vrijeme da počnemo razgovarati, odnosno razmišljati o mogućnostima nastavka suradnje u narednom periodu. Želim zahvaliti vladama Švicarske i Lihtenštajna koji su zapravo osigurali sredstva, odnosno kreirali ovaj projekt, ali isto tako i našim partnerima u gradovima i općinama koji, pored toga što su napravili projekte, također snose i značajna financijska sredstva za njihovu realizaciju” – kazao je Bronkal.
Destinacija održivog turizma Pomoćnik gradonačelnika Grada Konjica Orhan Tucović kazao je kako je potpisivanje ovog ugovora još jedan korak prema uspostavljanju ovog grada destinacijom održivog turizma. ”Današnja realizacija ovog ugovora pokrenut će više akcija među kojima je i uspostavljanje turističke baze, analiza turističke djelatnosti na području općine Konjic i mehanizama da se ta situacija po potrebi popravi. Najvažniji čin ovog potpisivanja ugovora je što će se krenuti u realizaciju sistemske organizacije jednog od brendova našeg turizma u Konjicu, a riječ je o raftingu na Neretvi. Taj put gumenim čamcem dug je oko 15 kilometara i to je predivna avantura za sve ljubitelje prirode, a čak i za one koji to nisu. Pored te neke divne slike, naši turisti imat će i osjećaj organizirane turističke djelatnosti i to je najveći benefit potpisivanja navedenog ugovora” – kazao je Tucović. Energetski menadžer koordinator Grada Mostara Darko Knezović kazao je kako je osnovni cilj projekta Grada Mostara integracija osoba s poteškoćama u razvoju u radno okruženje. ”Ponovno je švicarski Caritas prepoznao našu dobru projektnu ideju i nadam se da ćemo je uspjeti realizirati u naredne dvije godine. Naš projekt zove se “Dobra energija – Dio sunca za sve”, a osnovni cilj je integracija osoba s poteškoćama u razvoju u radno okruženje uvođenjem novih, inovativnih tehnologija, korištenjem obnovljivih izvora energije.
Napravili smo kombinaciju s jako osjetljivim skupinama ljudi, kako da ih uvedemo u radno okruženje, a sve u tragu energetske tranzicije koja je sad aktualna, zaštite okoliša i korištenja obnovljivih izvora energije. Projektna ideja po meni je jako interesantna i nadam se da će imati dobar odraz i da ćemo mi, pored ostvarenja glavnog cilja, također razviti i jačati kapacitet JU Los Rosales, kao i kapacitete Grada Mostara s ciljem još jače podrške tim osobama s invalidnošću ”- kazao je Knezović.
Grad Mostar i solarne sušnice
Dodaje kako je projektna ideja Grada Mostara solarne sušnice. ”One će se koristiti za sušenje voća, povrća i ljekovitog bilja. Obučit ćemo te ljude da mogu sami, jednostavno i samostalno sutra izaći na tržište rada. Na kraju ćemo imati produkt, dakle to će biti sušeno voće i povrće. Vrijednost projekta je 200.000 maraka, a Grad Mostar će ga sufinancirati s 50 posto” – kazao je Knezović. Zamjenik gradonačelnika Trebinja Dražen Bošković kako je ovo izuzetno važan grad za Trebinje. ”Projekt nam je važan prije svega zato jer je vezan za dvije strateške grane razvoja Trebinja, a to su poljoprivreda i turizam. Kroz njega smo planirali realizirati podršku našim subjektima, odnosno poljoprivrednim proizvođačima u navedenim sektorima, a to smo planirali realizirati kroz mjere podrške poput dodjele grantova za nabavku opreme i ostale potrebne logistike, kako za postojeće, tako i za nove poljoprivredne proizvođače i pružatelje turističkih usluga koji se žele uključiti kako bismo otvorili nova radna mjesta” – kazao je Bošković.
Ističe kako im je posebno važno povećati kooperantsku bazu nadaleko poznatog brenda “Hercegovačka kuća”. ”S tim smo počeli 2017. godine, imamo sve više prodajnih objekata ovog brenda u Republici Srpskoj i cijeloj BiH, a i izvan granica jer je otvoren jedan prodajni objekt u Beogradu i nadamo se da ćemo povećati kooperantsku bazu Hercegovačke kuće” – kazao je Bošković. Sredstva namijenjena općinama i gradovima u okviru ove prve faze iznose 250.000 švicarskih franaka.
bljesak.info