0
0
Brojnim manifestacijama obilježena je 32. godišnjica utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne, a središnja je održana u Mostaru, gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće za poginule hrvatske branitelje te utemeljitelje – najprije Zajednice, a zatim i Republike Herceg Bosne koja je kasnije postala sastavni dio mirovnih sporazuma, najprije onoga u Washingtonu odnosno Daytonu 1995. godine. No, posebno je važno osnivanje Hrvatske zajednice staviti u kontekst vremena.
Najprije činjenice da prva takva hrvatska zajednica nastaje u Bosanskoj Posavini, a zatim u središnjoj Bosni, da bi se 18. studenoga 1991. godine u Grudama okupili načelnici i predstavnici 35 općina u kojima su Hrvati bili većina ili pak imali značajan udjel u stanovništvu, piše portal Večernjeg lista BiH. Takva odluka dolazi nakon što vlasti tadašnje republike u Sarajevu nisu uopće reagirale na razaranje sela Uništa podno Dinare, a zatim i na prvi masovni zločin JNA i srpskih snaga počinjen u Ravnome mjesec i pol dana prije. Hrvatskome političkom vodstvu bilo je jasno kako mora organizirati obranu naroda. Zdenko Ćosić je bio zastupnik u prvoj demokratski izabranoj Skupštini BiH iz 1990.
– Ne možemo danas razumijevati sam čin osnivanja Hrvatske zajednice Herceg Bosne ako ne poznajemo taj vremenski kontekst događaja početkom 90-ih godina. Tada smo bili još uvijek u jednoj državi, bivšoj tvorevini Jugoslaviji.
Beogradska politika je jasno istaknula svoje ciljeve da će na prostoru države koja se raspada formirati veliku Srbiju. Instrument za ostvarivanje tih ciljeva bila je oružana snaga te države koja je bila srbizirana do kraja. To je Jugoslavenska narodna armija. S druge strane, novoizabrane vlasti u BiH nisu funkcionirale. Predsjedništvo kao formalni zapovjednik tih oružanih snaga se raspalo. Svjesna toga, tadašnja muslimansko-bošnjačka politika osnovala je još u svibnju 1991. godine svoju nacionalnu instituciju, tzv. Vijeće za obranu muslimanskoga naroda. To nacionalno vijeće imalo je svoje vojno krilo. To su bile Zelene beretke. Po svjedočenju zapovjednika Zelenih beretki, i prije proglašenja BiH samostalnom državom imali su 120.000 ljudi na raspolaganju. Dakle, Hrvati su se našli u situaciji da nemaju mnogo izbora. Ili će se predati toj okupacijskoj sili ili će služiti tuđim političkim interesima kao topovsko meso. Naravno, odlučeno je da Hrvati, nakon Srba i Muslimana, također proglase svoju nacionalnu instituciju, tj. Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu, koja će biti u funkciji građanima na teritoriju gdje je Herceg Bosna uspostavljena, odnosno da će postojeće samoformirane vojne postrojbe objediniti i legalizirati u Hrvatsko vijeće obrane i braniti prostore i ljude nad kojima su oni imali jurisdikciju – rekao je Ćosić u izjavi za medije. Čelnik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović zahvalio je svima koji su donijeli odluku o osnivanju Hrvatske zajednice, a zatim i Hrvatske Republike Herceg Bosne te svima koji su žrtvovali život za slobodu Hrvata.
– Tamo gdje nije bilo organiziranosti izvršne i zakonodavne vlasti i svakog drugog segmenta uprave hrvatski narod nije opstao. Uvijek želimo istaknuti sjećanje na sve one velike ljude, najveće sinove našega naroda koji su imali dovoljno odlučnosti, hrabrosti i vizije kako zaštititi svoj narod, svoj dom i čitavu Bosnu i Hercegovinu.
Lekcija djeci
Da nije bilo Hrvatske zajednice, a onda i Hrvatske Republike Herceg Bosne, ja vas uvjeravam da ne bi bilo Bosne i Hercegovine kao međunarodno priznate države. Dobro je da naši mladi uče i vežu se uz svoju povijest, a da smo spremni prihvatiti sve što je bilo loše kao posljedica tog organiziranja. Uvjeren sam da možemo biti ponosni na ono što jest Hrvatska zajednica i Hrvatska Republika Herceg Bosna – rekao je Čović. Na upit jesu li Hrvati iz BiH pogriješili i jesu li bili prevareni s pristankom na uklapanje Herceg Bosne u Federaciju BiH, Čović je rekao kako je to rješenje stiglo kao dio mirovnoga plaana za okončanje sukoba.
– Cijena toga dogovora je bila transformacija svih institucija koje su tada imale elemente državotvornosti u BiH i kod srpskog, i kod bošnjačkog, i kod hrvatskog naroda. Svi elementi izvršne i zakonodavne vlasti i zakonodavstvo ugrađeni su u BiH. Mi se transformioramo 28 godina od Daytona, tražimo nova rješenja. Još uvijek tragamo za elementima konstitutivnosti koji su ugrađena u daytonski Ustav i legitimno predstavljanje. Evidentno mnogi nisu zadovoljili svoje ratne potrebe i planove iz toga vremena.
Na nama je danas graditi svoje mjesto u BiH. Ovo je naša domovina, ali i domovina naroda koji želi biti konstitutivan i legitimno politički predstavljen – dodao je. Predsjednica Udruge HZ HB, aktualna predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, istaknula je kako su Hrvati opstali zahvaljujući organiziranju u Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu.
– Hrvati su dali golem značaj opstanku BiH, a mi smo i danas jamac opstanka Bosne i Hercegovine bez obzirana to koliko nas osporavali i koliko iskrivljavali povijesne činjenice. Hrvati su temelj BiH i takvi će i ostati – rekla je Bradara. Predsjednik Glavnog vijeća HZ HB Ivo Čolak rekao je kako je najvažnije zapravo osigurati da istina o Herceg Bosni nastoji živjeti.
– Cilj ovih obilježavanja je da se ne zaboravi i da se što više mladih ljudi vidi na obilježavanjima, da uče o Herceg Bosni – rekao je Čolak.
Večernji.ba
