Zbog činjenice da je u ovoj godini došlo do značajnog poskupljenja otplate javnog duga, entiteti su u prvih deset mjeseci ove godine dobili nešto manji iznos sredstava od neizravnih poreza, a u skladu s tim, postoji mogućnost da će općine i gradovi u konačnici dobiti manje iznose sredstava na osnovi PDV-a. No, ipak treba uzeti u obzir činjenicu da entiteti imaju i druge izvore financiranja, i to kroz izravne poreze, a u skladu s kojima se vrši raspodjela sredstava prema općinama i gradovima. Tako je u konačnici moguće da će se na toj stavci vršiti određena kompenzacija, no ako je suditi prema reakcijama predstavnika lokalne samouprave, oni već računaju na manje iznose.
Iznosi sredstava
Kako donosi BHRT u svojem prilogu, lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj doznačeno je oko 4 posto manje sredstava od PDV-a. Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza općina i gradova RS-a, napravio je usporedbu sa stanjem u protekloj godini. – U 2022. godini imali ste situaciju da su sva ostvarenja, odnosno sva izvršenja sredstava od PDV-a bila za od 25 do 30 posto veća od plana u odnosu na 2022. Tako da se plan za 2023. pravio na bazi tih izvršenja, a ne prvobitnog plana za 2022. – kazao je on.
Iz Saveza općina i gradova Federacije BiH doznajemo kako je došlo do poskupljenja vanjskog duga, a što se onda reflektira i na lokalnu samoupravu. A već od ranije iz ove organizacije ističu kako općine i gradovi generiraju iznimno nizak postotak ukupnog vanjskog duga Federacije Bosne i Hercegovine, a istodobno neizravno u većoj mjeri vraćaju dug drugih razina vlasti.
Istodobno, iz Uprave za neizravno oporezivanje potvrdili su informaciju kako je došlo do rasta iznosa za otplatu vanjskog duga. Ratko Kovačević, načelnik Odjela za komunikacije i međunarodnu suradnju u Upravi za neizravno oporezivanje, za Večernji list navodi kako je višak prihoda od neizravnih poreza u ovoj godini otišao na povećanje iznosa za vraćanje vanjskog duga. Vanjski dug u ovoj je godini značajno veći u odnosu na prošlu, a iz tablice u koju smo imali uvid može se vidjeti i to da je nakon otplate vanjskog duga, koji je značajno porastao, Federacija BiH dobila 1,70% manje prihoda od neizravnih poreza, a Republika Srpska dobila je manje za 2,29%. – Nadležnost UNO-a je da novac raspodjeli za financiranje državnih institucija i prema entitetskim ministarstvima financija te nadležnoj službi za financije u Distriktu Brčko. Kad tako rasporedimo sredstva, tu se završava nadležnost UNO-a, a dalju raspodjelu neizravnih poreza vrše entitetska ministarstva financija – podsjetio je Kovačević.
Večernji.ba