0
0
Istraživanje čiji je cilj bio utvrditi stanje na bh. i regionalnom tržištu rada pokazalo je da je visina plaće i dalje presudna pri odabiru posla, a ispitanici iz BiH priželjkuju neto plaću u rasponu od 1.500 do 1.900 maraka.
Istraživanje koje je proveo portal MojPosao.ba za vrijeme trajanja Regionalnog sajma poslova, provedeno je kao standardno ispitivanje stavova javnog mnijenja kroz 20 pitanja od kojih su se određene grupe pitanja fokusirala na 3 demografske grupe ispitanika: zaposlene, nezaposlene i one koji se trenutno školuju.
Iako su prethodnih godina na prvom mjestu faktora kojima se vodimo kod odabira novog posla bili međuljudski odnosi u regiji, od prošle godine inflacija je očito odradila svoje te je visina plaće postala najvažniji faktor prilikom odabira posla (68% ispitanika), priopćili su iz spomenutog portala.
Dobri međuljudski odnosi i dalje su važni te su na drugom mjestu liste (65%), na trećem mjestu nalazi se mogućnost učenja i napredovanja (34%), a na četvrtom radno vrijeme (31%).
Sigurnost posla najvažnija je za svakog petog ispitanika (23%), a visina plaće i dobri međuljudski odnosi na prvom su mjestu stanovnicima svih zemalja regije.
Sudionici istraživanja odgovarali su i pitanje što je po njihovom mišljenju najvažnije za dobivanje posla, odnosno čime mogu osvojiti potencijalnog poslodavca.
Najviše ispitanika iz Bosne i Hercegovine (36%) smatra da su to znanja i vještine te njihova motivacija i želja za zaposlenjem (26%). Svaki sedmi ispitanik (14%) drži kako je za dobivanje posla važno radno iskustvo.
Zanimljivo je da svega 2% ispitanika, baš kao i prošle godine, smatra kako je za dobivanje posla važna sreća, a 8% da su važni dobri kontakti i poznanstva. Formalno obrazovanje ističe svega 3% ispitanika, dok 6% smatra kako je važna stranačka pripadnost.
Što se tiče regije, Slovenci u nešto većoj mjeri nego ostali, ključnim faktorom za dobivanje posla navode radno iskustvo, dok Makedonci u najvećoj mjeri presudnu smatraju motivaciju i želju za zaposlenjem.
Kad je riječ o priželjkivanoj plaći, ispitanici iz Bosne i Hercegovine u prosjeku očekuju neto plaću u rasponu od 1.500 do 1900 KM.
Svaki peti ispitanik dobio je povišicu ove godine (29%), dok ih je još 10% dobilo korekciju uvjetovanu inflacijom. Gotovo polovina ispitanika (46%) ove godine niti je dobila povišicu niti je očekuje, dok njih 14% povišicu nije dobilo, ali joj se nadaju do kraja godine.
Povišice odnosno korekcije u najmanjoj su mjeri dobili zaposlenici u Hrvatskoj, dok su u najvećoj mjeri dobili ispitanici iz Bosne i Hercegovine.
U posljednjih godinu i pol dana posao je promijenilo 34% ispitanika iz Bosne i Hercegovine, što je 7% manje u odnosu na prošlu godinu te su u regiji vodeći s najmanjom promjenom posla.
Dodatno, u idućih godinu dana posao namjerava promijeniti (52%) ispitanika.
Strah od gubitka posla je i dalje u padu pa tako svega 18% zaposlenih ispitanika strahuje da bi mogli izgubiti posao.
Gubitka posla u najvećoj se mjeri i ove godine boje ispitanici iz Srbije (27%), a najmanje iz Makedonije (17%) i Slovenije (17%).
Kada je u pitanju rad od kuće, polovina ispitanika u BiH (51%) radi s radnog mjesta gdje posao ne dozvoljava rad od kuće. Četvrtina ispitanika (25%) ima hibridni način rada – djelomično s radnog mjesta, djelomično od kuće, dok ih svega 11% radi isključivo od kuće.
Kada bi birali kompaniju prema vlasništvu, ispitanici iz Bosne i Hercegovine bi najradije odabrali privatnu kompaniju u stranom vlasništvu (50%), a u najmanjoj mjeri privatnu kompaniju u domaćem vlasništvu (5%) i državnu kompaniju (17%).
Strano privatno vlasništvo je pored Bosne i Hercegovine naročito popularno i u Makedoniji, dok domaće privatne kompanije u najvećoj mjeri biraju ispitanici iz Slovenije.
Od nezaposlenih ispitanika iz Bosne i Hercegovine, najviše (30%) ih je nezaposleno 3 mjeseca ili manje, 15% je bez posla između 3 i 6 mjeseci, dok 14% ljudi posao traži duže od 5 godina.
Istraživanje je pokazalo i da posao u struci u najvećoj mjeri traže nezaposleni iz Bosne i Hercegovine (41%), a u najmanjoj oni iz Makedonije (26%).
Istodobno, većina ispitanika (71%) kaže da nikada ili tek rijetko dobiju povratnu informaciju na prijavu za posao. Petina ispitanika izjavila je kako dobiva odgovore na otprilike polovinu prijava, a tek 10% ispitanika odgovor dobiva često ili uvijek.
Nadalje, od ispitanika koji se još školuju, njih 30%, vjeruje kako novi posao mogu pronaći u roku od tri mjeseca nakon što završe školovanje, dok 10% ispitanika posao već čeka ili već rade.
Također, 10% anketiranih očekuje da će njihova potraga za poslom trajati tri do šest mjeseci, a 30% predviđa da će posao tražiti duže od pola godine.
Kako bi stekli neko radno iskustvo prije pravog zaposlenja ispitanici su spremni odraditi praksu (50%) ili honorarno raditi (40%), dok je za volontiranje zainteresirano njih svega 30%.
Ispitivanje pokazuje i da svega 10% mladih osoba još uvijek nema jasnu sliku čime se žele baviti nakon završetka školovanja dok preostali ispitanici, čak i ako nisu sto posto sigurni u kojem smjeru krenuti, ipak imaju određenu viziju onoga čime se žele baviti.
U istraživanju je sudjelovalo više od 6.600 ispitanika, od čega je 300 ispitanika bilo iz Bosne i Hercegovine. Među bosanskohercegovačkim ispitanicima je bilo 62% zaposlenih, 35% nezaposlenih, te 4% ispitanika koji se još uvijek školuju.
Istraživanju su se priključili i portali iz regije MojPosao.net, Infostud.rs, Vrabotuvanje.com.mk te Deloglasnik.si.
Fena
