0
0
“Iz Gruda, Širokog Brijega, Mostara za pola sata, možda i manje u Makarsku”, rečenica je koju smo čuli nedavno u jednoj općini u Hercegovini, a koja najbolje oslikava euforiju oko izgradnje (auto)cesta u ovoj regiji koja je sustavno bila zanemarivana i u prijašnjim vremenima, a i u ovima jer se nikako do sada nije dalo stabilizirati političku vlast u kojoj će Hrvati predvoditi procese bez straha da će biti preglasani te da će za neki projekt morati višestruko vraćati drugim narodima.
Optimizam i pokretači
Posljednjih godina stvara se zdravo ozračje oko investicija, osobito infrastrukturnih projekata. A odakle optimizam za tako brzi dolazak do Makarske. Razlog je brza cesta Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica RH, a time i Europska unija. Grude su već daleko otišle jer se punom parom radi sjeverna obilaznica koja je u istom koridoru na kojem je i brza cesta koja će itekako rasteretiti promet, a i eksproprijacija zemljišta vezana isključivo uz brzu cestu u Grudama ide odlično. Upravo to raduje i grudskog načelnika Ljubu Grizelja u čijoj su općini radni strojevi već godinu dana. Optimizam da će se tako brzo doći do Makarske bio bi još veći kad bi Hrvatska ubrzala dinamiku radova jer nam insajder kaže da su u susjedstvu “zapeli” oko tog projekta, dok se u BiH o svemu već naveliko povelo računa. Podsjetili su i na onu priču kad Slovenija u nekim, prijašnjim vremenima nije dala da se izgradi desetak kilometara ceste kako bi se iz smjera Hrvatske brže došlo do austrijskih gradova, pa bi tako i Hercegovcima koji su krenuli s ozbiljnijom dinamikom problem mogli predstavljati ti deseci kilometara. Ipak, u odgovorima za Večernji list Hrvatske ceste projekt najavljuju s optimizmom.
– U cilju poboljšanja prometne dostupnosti Grada Imotskog i okolnih naselja, tzv. Imotske krajine, te posredno i područja zapadne Hercegovine (brza cesta Mostar – Grude – granica Republike Hrvatske) s autocestom A1 u čvoru Zagvozd planirana je nova trasa ceste od čvora Zagvozd do Imotskog (Vinjani Donji). Za planiranu cestu također je izrađena studija o utjecaju na okoliš i u tijeku je postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš (u završnoj fazi) te je pokrenuta izrada idejnog projekta – naveli su u odgovoru. Već je poznato na kojem bi se dijelu, nekoliko kilometara prije Tunela svetog Ilije, izlazilo iz smjera Hercegovine. Čini se da se situacija oko ovog projekta zahuktala i da ćemo se nekih pozitivnih stvari u ovom slučaju nagledati u idućoj godini, samo da ne bude nekih novih, svjetskih turbulencija ili da se ove na koje smo već naviknuli ne rasplamsaju. Naravno, obje bi strane, i bh. i hrvatska, morale predano prionuti poslu, a s bh. strane pomaci se vide.
Prokomentirali smo s Hrvatskim cestama i najavljeni projekt kojim će se skratiti put iz pojedinih dijelova BiH do Makarske, a koji podrazumijeva izgradnju ceste Ravča – Drvenik. Prometnica koja će biti duga 7,36 kilometara uključivat će tunel kroz planinu Rilić dug 5,6 kilometara, a među najvećim dobitnicima su, kao i za spomenutu brzu cestu preko Imotskog – Grude i Široki Brijeg te još Ljubuški, Čapljina i Čitluk kojima će također Makarska rivijera biti pred nosom. – Spojna cesta od čvora Ravča na autocesti A1 do priobalnog naselja Drvenik na državnoj cesti D8 planira se prvenstveno u cilju pojačanja funkcije trajektne luke Drvenik kojom se s kopnom povezuje otok Hvar u mjestu Sućuraj. Realizacijom zahvata značajno će se popraviti dostupnost otoka Hvara i njegova veza s autocestom A1 Zagreb – Split – Dubrovnik. Uz navedeno, planirana spojna cesta povezuje šire vrgoračko područje te gravitirajuće područje Hercegovine s Jadranskim morem, tj. područjem Makarske rivijere. Trenutačno ne postoji izravna cestovna veza trajektne luke Drvenik i autoceste A1 (čvor Ravča). Veza trajektne luke Drvenik i čvora Ravča (područje Vrgorca, a preko njega i susjedne BiH) ostvaruje se preko državne ceste D512: Makarska (D8) – Ravča (D62) ili državne ceste D425: Plina Jezero (A1) – Ploče (trajektna luka) te dalje državnom cestom DC8 (Jadranska magistrala). Oba pravca su dužine iznad 50 kilometara, dok je nova planirana cesta približno duga 12 km, a što je značajno skraćenje udaljenosti – kazali su za Večernji list.
Od ideje do studije
I za ovu cestu izrađena je studija o utjecaju na okoliš te je u tijeku postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, koji je u završnoj fazi, te je pokrenuta izrada idejnog projekta – navedeno je.
Večernji.ba
