0
0
– Potražnju će ove godine potpomoći veće plaće, kontinuirana fiskalna ekspanzija te oporavak privatnog sektora, dok će potražnja za bh. izvozom u zemljama EU ostati jako slaba – naglasio je Tudyka
Iako se ove godine očekuje oporavak privatnog sektora, kao i daljnje usporavanje inflacije, potražnja za bh. izvozom u zemljama EU ostat će jako slaba, a kada govorimo o onome što vlasti trebaju napraviti kada je riječ o reformama, nužno je pronaći uštede u tekućoj potrošnji, ali i unaprijediti pripravnost za krizne situacije, piše Večernji list BiH.
Sažetak je ovo ocjene trenutačne ekonomske situacije u BiH, kao i perspektive razvoja u vremenu koje nam dolazi, a koju je u razgovoru za Večernji list iznio Andreas Tudyka, rezidentni predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini.
Očekivani rast
Pitali smo ga za komentar oko očekivanja rasta BDP-a za ovu godinu, i to uzimajući u obzir činjenicu da smo u 2023. svjedočili padu ekonomske aktivnosti na globalnoj i europskoj razini, a što se onda reflektiralo i na BiH. Tudyka ističe kako u MMF-u očekuju da će u 2024. godini BDP rasti 2,5 posto.
– Potražnju će ove godine potpomoći veće plaće, kontinuirana fiskalna ekspanzija te oporavak privatnog sektora, dok će potražnja za bh. izvozom u zemljama EU ostati jako slaba – naglasio je. S druge strane, pitanje inflacije ključno je kada govorimo o očekivanjima velike većine žitelja BiH. U tom kontekstu Tudyka ističe kako projiciraju da će inflacija dalje usporiti, u prosjeku 3 posto u 2024., što će biti vođeno padom cijena roba i reguliranim cijenama električne energije. Jasno je kako je u suočavanju s postojećim, ali i nekim novim izazovima od osobite važnosti proces reformi koje trebaju provoditi vlasti u BiH, a među njima su, naglasci su MMF-a, i one koje se odnose na uspostavu fonda za financijsku stabilnost.
– Gledano u kratkom roku, fiskalni deficit ne bi se trebao produbljivati. To se može postići iznalaženjem ušteda u tekućoj potrošnji. Što se tiče financijskog sektora, vlasti bi trebale pomno pratiti rizike i unaprijediti pripravnost za krizne situacije tako što će uspostaviti jedinstveni fond za financijsku stabilnost – naglasio je Tudyka. Kaže i kako bi vlasti trebale dopustiti rast kamatnih stopa u skladu s tržišnim uvjetima i rizicima. Još je jedna tema u fokusu, a tiče se novih mjera koje će EU uskoro uvesti i o kojima ovisi pozicija bh. gospodarstva – riječ je o porezu na ugljik.
– Uvođenje EU poreza na ugljik može imati negativne učinke na ekonomiju, što zahtijeva hitno djelovanje. Potom, da bi se podržalo konvergenciju k EU i rast koji će biti vođen privatnim sektorom, potreban je dodatni poticaj u pogledu ubrzavanja reformi – poručio je Tudyka.
Plan EU-a
U konačnici, rezidentnog predstavnika MMF-a u Bosni i Hercegovini pitali smo i za komentar na plan EU-a o rastu za zapadni Balkan, odnosno hoće li omogućiti osnaživanje ekonomskog prostora u BiH. Novi Plan rasta za zapadni Balkan mogao bi, ističe, potaknuti dodatne reforme. – Iako financijska sredstva koja Plan podrazumijeva nisu značajna u smislu njihova poticaja na promjene, ona bi, kreirajući dodatni momentum, pružila podršku pretpristupnoj reformskoj agendi – izjavio je Tudyka.
Podsjećamo, novi Plan rasta EU za zapadni Balkan ima cilj omogućiti snažniju ekonomsku integraciju s EU i regijom, stimulirati ekonomski rast i ubrzati socioekonomske reforme. Plan rasta jasno ističe eksplicitnu vezu između reformi i investicija. Za Bosnu i Hercegovinu ukupna financijska sredstva iznose oko milijardu eura, a iz EU-a su pozvali vlasti da finaliziraju reformsku agendu koja bi zemlji omogućila korištenje ovih fondova. Osim reformi u Planu rasta, Bosna i Hercegovina će također imati priliku iskoristiti prednosti snažnije integracije u jedinstveno europsko tržište, uključujući pridruživanje sustavu jedinstvenog platnog prometa u eurima, čime bi se dramatično smanjile naknade za novčane transakcije i proširili zeleni koridori na granicama s EU, omogućujući time brži protok robe preko granica. Sve navedeno, a osobito dio koji govori o potrebnim reformama, uklapa se i u preporuke koje BiH dobiva od međunarodnih financijskih institucija, pa tako i Međunarodnog monetarnog fonda, koje u svojoj biti imaju poziv na provedbu reformi. Kontinuirana podrška Međunarodnog monetarnog fonda, ali i tehnička potpora u procesu osiguravanja fiskalne stabilnosti BiH iznimno su važne za zemlju koja u procesu integracija u Europsku uniju želi ojačati svoju ekonomsku poziciju, ali i suočiti se s brojnim izazovima kojima su uzrok određene globalne nestabilnosti.
Večernji.ba Foto: Ilustracija
