0
0
Danijel Kuzman, savjetnik federalne ministrice prometa i veza, istaknuo je da su strateški projekti poput Sjeverne i Južne obilaznice ključni za rasterećenje prometa, kako u samom gradu tako i u širem području. Kuzman je naglasio da je potrebno povezati Sjevernu i Južnu obilaznicu u funkcionalan prometni prsten koji će olakšati tranzit i omogućiti izbjegavanje teretnog prometa kroz gradsko središte. Osim toga, spajanje s planiranom brzom cestom Mostar – Široki Brijeg – Grude – RH dodatno će unaprijediti prometnu povezanost regije s ostatkom zemlje i susjednim državama. Brza cesta predstavlja strateški projekt čiji su prvi kilometri već u pripremi. Kuzman je zaključio kako je ključno da se svi projekti, bilo lokalni ili regionalni, uklapaju u širu strategiju. – Ono što je ključno jesu strateški dokumenti. Oni su temelj za usmjeravanje prometne politike i ulaganja. Strategija pruža okvir, dok prostorni planovi konkretiziraju taj okvir u prostoru. Prostorni planovi nisu samo tehnička stvar već i alat za upravljanje razvojem i očuvanjem prostora. Tko kontrolira prostor, kontrolira i život na njemu, bilo u ratu ili miru. Zato je presudno uključiti gospodarstvo u izradu prostornih planova, posebno u segmentu cestovne infrastrukture. Što se tiče općine Grude, ona ima prostorni plan do 2032. godine, u čijoj je izradi sudjelovao značajan broj gospodarstvenika. To je primjer kako lokalna zajednica može aktivno doprinijeti kvalitetnijem planiranju – naveo je.
Govorio je i o novoj cesti. – Projekt brze ceste, pokrenut na razini Federacije BiH, važan je korak naprijed. Do sada su urađeni idejno rješenje i glavni projekt, dok je urbanistička suglasnost izdana 2024. godine. Natječaj za izvođača na dionici od čvora Lug do čvora Grude istok, dužine 12 kilometara, trebao bi biti objavljen do kraja godine. Uz to, planirano je izmještanje magistralne ceste M6 od čvora Podledinac do Cerna, što je dio šireg koncepta regionalne povezanosti. Ovaj projekt omogućit će bolje prometno povezivanje Gruda s Posušjem, Tomislavgradom i Livnom na sjeveru te Čapljinom, Hutovim i Neumom na jugu. Takav integrirani pristup pokazuje važnost lokalnih inicijativa koje se usklađuju s višerazinskim projektima. Primjer za to je i spojna cesta od poslovne zone Pogana Vlaka do čvorišta Podledinac, koju je Općina Grude sama inicirala u suradnji s Građevinskim fakultetom – naveo je.
Komentirao je i financiranje cestovnih projekata. – Financiranje prometne infrastrukture često se doima kao veliki izdatak, no detaljna analiza otkriva ograničenost sredstava. Javna poduzeća, poput Cesta Federacije i Autocesta Federacije BiH, planiraju 78 milijuna i 190 milijuna maraka za ovu godinu. Međutim, kada uzmemo u obzir da magistralna mreža ima 2500 kilometara, dolazimo do skromnih 20 tisuća maraka po kilometru za održavanje. U ovakvim uvjetima ključno je zadržati fokus na konceptualnoj usklađenosti svih projekata. Iako Grude nemaju kapacitete za financiranje velikih infrastrukturnih investicija, njihova uklopljenost u širi strateški plan omogućuje učinkovitiji prioritet projekata koji su spremni za realizaciju čim sredstva postanu dostupna – istaknuo je.
Direktor Cesta Federacije BiH Ljubo Pravdić osvrnuo se na izazove u realizaciji Južne obilaznice Gruda, koja je počela još 2005. godine, ali je zbog problema s imovinsko-pravnim odnosima pretrpjela značajne zastoje. Pravdić je naglasio da su preostali radovi u završnoj fazi pripreme za realizaciju. Načelnik općine Grude Ljubo Grizelj naglasio je da su prometnice ključni “krvotok” onima koji nemaju alternativne oblike prijevoza poput željeznica ili plovnih putova. – Kvalitetna prometna povezanost nužna je za razvoj gospodarstva i za podizanje kvalitete života naših građana. Naši projekti cestovne infrastrukture usmjereni su na postizanje tih ciljeva, uz suradnju s višim razinama vlasti – kazao je Grizelj.
