0
0
Da u pčelarstvu nije sve u medu, ljetos nam je potvrdio Nikola Matić, pčelar i boksač iz Dračeva kod Čapljine. Novi susret zakazali smo zbog pčelinjeg otrova. Sjećamo se kako je u srpnju 2020. godine u Čapljini ing. Tvrtko Matijević iz Zagreba održao predavanje o proizvodnji pčelinjeg otrova.
Zahtjevan posao
Pokazni pčelinjak za taj, kako se tada govorilo, novi izum, bio je upravo pčelinjak Nikole Matića. Zanimljivo, Matić je nastavio s praćenjem tematike oko pčelinjeg otrova te bi pri svakom kasnijem susretu znao naglasiti kako se nada da će taj posao krenuti. Kako i ne bi, kada se na predavanju spomenuo iznos od 20.000 eura za kilogram pčelinjeg otrova.
– Ove je godine krenulo, našli smo kupca za pčelinji otrov. Kupac je Tvrtko Matijević koji je dolazio i držao predavanja upravo o pčelinjem otrovu. On je pronašao kupce za pčelinji otrov pa je krenulo i njemu i nama. Otkupljivao ga je od nas cijelu sezonu. Sve je išlo dobro, dogovorili smo se i za dogodine. Nadam se kako ćemo supruga i ja do tada proširiti broj košnica.
Je li još netko, osim vas iz Čapljine, proizvodio i prodavao pčelinji otrov?
– Moj kum Mate Kapular. On je sa mnom krenuo u prodaju pčelinjeg otrova. Mnogi su nakon predavanja odustali jer je to zahtjevan posao. Na osnovi ovogodišnjeg iskustva pozivam naše pčelare, koji mogu i žele, da se posvete sakupljanju pčelinjeg otrova. U startu treba uložiti novac u nabavu sakupljača, ali otkup je zajamčen. Za sljedeću godinu već je pisao koliko mu treba pčelinjeg otrova. Trenutačno s njim surađuje oko stotinu pčelara iz Hrvatske i BiH, koji tu količinu ne mogu ispuniti. To je moj dojam, tako da ima još prostora da se uključe oni koji žele – kaže Matić.
Koliko se može sakupiti pčelinjeg otrova na stotinu košnica?
– Na stotinu košnica u prosjeku se može sakupiti od 300 do 350 grama. Ja imam malo veći broj košnica, a planiram ga i povećati kako bih iduće godine mogao sakupiti pola kilograma otrova, ali vidjet ćemo, ne možemo ništa znati unaprijed. Pčele su živa bića, nije to neka kutija koja je složena u košnicu. Mogu stradati danas, sutra, tako da je mi na njih pazimo, njegujemo ih da budu što zdravije, da izađu iz zime što jače kako bi mogle raditi. Mi od pčela proizvedemo niz proizvoda. Po mom mišljenju, danas se jedino na takav način može raditi i biti rentabilan. Ima prostora u pčelarstvu, samo treba raditi – naglašava Matić.
Za dobivanje pčelinjeg otrova ing. Matijević je izradio i posebnu kupolu, koja omogućuje lakše sakupljanje. Kako bi ušli u taj posao, prije svega, mladi bi pčelari trebali nabaviti te jedinstvene kupole, vidjeti kako to već u tom poslu verzirani pčelari rade i krenuti na posao.
Sumorne brojke
Kupci pčelinjeg otrova su farmaceutske i kozmetičke tvrtke, kao i pojedinci. Pčelinji otrov – apitoksin poznati je narodni lijek još od starih civilizacija, kako je na predavanju u Čapljini naglasio ing. Matijević. Ublažava upale i pomaže kod mnogih bolesti, a njegov ključni sastojak, protein melitin, povećava cirkulaciju krvi i do 200 puta, jača prirodnu otpornost i energiju organizma. Pčelinji otrov služi i za proizvodnju krema. Inače, što se tiče prinosa meda ove godine te izvoza, brojke su sumorne. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u sedam mjeseci izvezena je samo tona i pol meda u vrijednosti od 44.400 KM, dok su uvezene 33 tone za 2,4 milijuna KM.
Večernji.ba
