0
0
Nezaposlenost mladih pala je na 32% u trećem tromjesečju 2023. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je stopostotni pad u odnosu na razdoblje prije korone, kada je nezaposlenost mladih bila iznad 60%.
Inflacija, nezaposlenost, iseljavanje, besperspektivnost… sve su ovo riječi koje posljednjih godina opisuju stanje u Bosni i Hercegovini. Za razliku od nas, Europska komisija život u BiH doživljava svjetlije, barem prema njezinu posljednjem izvješću, piše Večernji list BiH.
Pozitivni pomaci
Naime, u BiH je u posljednjem tromjesečju prošle godine došlo do značajnog pada inflacije, navedeno je u najnovijem ekonomskom izvješću Europske komisije za zemlje u procesu pristupanja. Kako je naglašeno u izvješću, u prvih 11 mjeseci lani prosječna stopa inflacije iznosila je 6,4 posto, za razliku od 13,9% u prethodnoj godini, pišu Nezavisne. Na smanjenje inflacije, kako je istaknuto, najviše su utjecale visoke cijene za energente tijekom 2022. godine i njihovo smanjenje tijekom prošle godine. Dobra vijest je i da je, prema iznesenim podacima Europske komisije, došlo do blagog smanjenja nezaposlenosti, a u prvih 11 mjeseci je, kako ističu, prosječan rast zaposlenosti iznosio 1,1%. Glavni razlog za povećanje zaposlenosti je, kako su istaknuli, bolja situacija u hotelijerstvu i gastronomiji, u sektoru informacijsko-komunikacijskih tehnologija te u oblasti obrazovanja. Sudeći prema ovim podacima, nezaposlenost mladih pala je na 32% u trećem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je stopostotni pad u odnosu na razdoblje prije korone, kada je nezaposlenost mladih bila iznad 60%. U posljednjem tromjesečju došlo je do usporavanja rasta plaća na 11% u odnosu na 14,8% u trećem tromjesečju. U izvješću se podsjeća i na glavno izvješće Europske komisije, koje je objavljeno sredinom studenoga, u kojem je konstatirano da je BiH i dalje u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije te da u ovoj oblasti protekle godine nije bilo napretka. Podsjećaju i da u BiH i dalje postoje politička neslaganja koja uzrokuju probleme i u ekonomskoj oblasti. – Što se tiče ekonomskih kriterija, Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Dodatno su se pogoršale suradnja i koordinacija kod izrade ekonomskih politika na državnoj razini i među entitetima. Posljedično, unutarnje tržište zemlje i dalje je fragmentirano, što negativno utječe na poslovno okružje. Stopa nezaposlenosti je i dalje vrlo visoka, a migracija radne snage i dalje prisutna. Program ekonomskih reformi (engl. ERP) zemlje i dalje je loše kvalitete, a provedba reformi je ograničena. ERP ne sadrži dovoljno vjerodostojnih cjelodržavnih mjera za rješavanje glavnih strukturnih ekonomskih izazova u vezi s poslovnim okružjem, sivom ekonomijom, javnim poduzećima, zelenom i digitalnom tranzicijom i nezaposlenošću.
Budućnost u razvoju turizma
Općenito, ekonomski učinak BiH je ispod svojih potencijala jer je proces izrade politika ometan političkim zastojem, pretjerano kratkoročnim pristupom i nedostatkom fokusa na mjere politika za osiguranje rasta – navedeno je u izvješću. Svijetla točka ekonomije u BiH je, sudeći prema ovim podacima, i dalje u turizmu. Broj noćenja i dolazaka značajno je porastao.
Nažalost, svi navedeni pozitivni pomaci nisu pretjerano utjecali na bolji život građana BiH. Naime, inflacija je manja, ali i dalje postoji i plaće su nedovoljne da se preživi mjesec. Njihov rast nije pratio rast cijena posljednjih godina. Građani tvrde da, unatoč smanjenju inflacije, iz dana u dan sve teže preživljavaju. Nezaposlenost je uistinu manja, ali ne zahvaljujući većem broju radnih mjesta i zapošljavanju, već iseljavanju koje je posljednjih godina u BiH doživjelo formu egzodusa. Ipak, turizam je uistinu svijetla točka Bosne i Hercegovine. Naime, u razdoblju siječanj – studeni 2023. turisti su u BiH ostvarili 1,621.831 posjet, što je za 18% više u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, i 3,431.903 noćenja, što je za 13,7% više u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. U usporedbi s istim razdobljem 2019., godinom prije izbijanja pandemije COVID-19, u razdoblju siječanj – studeni 2023. BiH je posjetilo 77.379 turista više te je ostvareno 253.487 noćenja više u odnosu na isto razdoblje do sada rekordne 2019. godine. U razdoblju siječanj – studeni te godine turisti su u BiH ostvarili 1,544.452 posjeta, što je bilo više za 12%, i 3,178.416 noćenja, što je bilo više za 10,7% u odnosu na isto razdolje prethodne, 2018. Potencijala u ovom sektoru je još mnogo i za nadati je se da će rezultati i ubuduće rasti.
Večernji.ba
