0
0
– Želimo mobilizirati zajednicu kako bi se osigurala financijska održivost Banjolučke biskupije, koja je jedna od najsiromašnijih na svijetu. Projekt samoodrživosti zamišljen je kao oživljavanje bogate tradicije svega onoga što su monasi, nekad najveće trapističke opatije u svijetu Marije Zvijezde, donijeli na ovo banjalučko, nekad potpuno nerazvijeno područje – stoji u opisu kampanje
Banjolučka biskupija pokrenula je projekt razvoja održive budućnosti, a prikupljenim sredstvima planira kupiti zemljište i pokrenuti nekoliko društveno poduzetničkih projekata koji će pomoći biskupiji, piše nedjelja.ba.
Kontinuirani prihodi
Kampanjom “Pomozite Banjolučkoj biskupiji u stvaranju održive budućnosti”, koju je vlč. Ilija Kelić pokrenuo putem platforme Bona Fides, želi se osigurati kontinuirane prihode, smanjiti ovisnost biskupije o dobrotvornim prilozima te ekonomski, kulturno i duhovno oplemeniti biskupijsku zajednicu.
– Želimo mobilizirati zajednicu kako bi se osigurala financijska održivost Banjolučke biskupije, koja je jedna od najsiromašnijih na svijetu. Projekt samoodrživosti zamišljen je kao oživljavanje bogate tradicije svega onoga što su monasi, nekad najveće trapističke opatije u svijetu Marije Zvijezde, donijeli na ovo banjalučko, nekad potpuno nerazvijeno područje. Pokretanje proizvodnje raznih ekoloških prehrambenih proizvoda te raznih napitaka, kao i kvalitetna ugostiteljsko-turistička ponuda te duhovna oaza planirana kroz međunarodni centar za mlade, jedinstven su projekt rijetko viđen na ovim prostorima – stoji u opisu kampanje. Kako bi se taj projekt ostvario, nužno je postojećem crkvenom imanju pripojiti susjedno imanje, za koji je već potpisan ugovor, a koje na 12 hektara zemljišta ima izgrađeno gotovo pola infrastrukture potrebne za daljnji razvoj. Izgrađene su gospodarske i stambene zgrade te voćnjaci i vinogradi s poljoprivrednom opremom.
Isplatom ugovorene kupnje imanja pokrenula bi se spomenuta proizvodnja te dobio prostor za izgradnju planinskog sela od 30-ak kućica namijenjenih Centru za mlade i za razna druga edukativna i društvena zbivanja, kao i za izgradnju sportskih terena, koja će upotpuniti vrlo zanimljivu ponudu budućeg centra. Ciljani iznos koji je za to potreban je 500.000 eura i predstavlja prvu fazu projekta. Druga faza projekta je izgradnja cjelokupne infrastrukture (voda, struja, kanalizacija, telekomunikacije) s uređenjem cesta, parkirališta i temelja za postavljanje montažnih kućica te završavanjem započete vinarije. Ciljani iznos ove faze je 700.000 eura.
Treća faza uključivala bi kupnju montažnih kućica za planinsko selo te izgradnju restorana (uključivo i sobe iznad) s terasama koje pružaju očaravajući pogled na dolinu i Bonaventura Resorta (15-ak komercijalnih planinskih kućica koje također gledaju na dolinu), kao i recepcije te trgovine za vlastite proizvode koji su sastavni dio ovakvog centra. Ciljani iznos je oko 2,500.000 eura.
Jamstvo opstanka
– Ovaj projekt je ne samo jamstvo opstanka Banjolučke biskupije nego i poticaj da se dio iseljenog stanovništva vrati u svoj rodni kraj, uključujući se u daljnji razvoj ovakvih projekata, da se poveže projektima cjelokupni teritorij biskupije te da se gradi bolja i svjetlija budućnost kroz suživot i bolju toleranciju svih ljudi ovog prilično zapuštenog i zanemarenog, a resursima bogatog dijela Bosne i Hercegovine. Stoga vas molimo, uključite se u kampanju svojim dragovoljnim prilozima – navedeno je iz Banjolučke biskupije.
Banjolučka biskupija jedna je od četiriju teritorijalnih jedinica Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini. Osnovana je 5. srpnja 1881. bulom pape Lava XIII. Ex hac augusta. Sjedište joj je u Banjoj Luci. Članica je Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Ima 45 župa u šest dekanata koje pastoriziraju dijecezanski svećenici i franjevci, a jednu župu trapisti iz samostana Marije Zvijezde. Katedralna crkva posvećena je sv. Bonaventuri. Veliki potres u Banjoj Luci 1969. teško je oštetio katedralu. Godine 1973. izgrađena je današnja katedrala. Iduća velika oštećenja pretrpjela je za vrijeme srpske agresije na Hrvatsku i velikosrpskog pohoda po Bosni i Hercegovini 1990-ih. U isto su vrijeme brojne hrvatske zajednice pretrpjele etnička čišćenja, tako da je ova biskupija izgubila znatan broj svojih vjernika, koji su ubijeni, protjerani, prognani ili izbjegli.
Večernji.ba
