0
0
Kažu da se kultura najbolje upoznaje kroz hranu naroda, a za to nije moguće naći bolja mjesta od lokalnih tržnica, koje u BiH ima svaki, pa i najmanji gradić. Puni cekeri svježih namirnica, kušanje hrane na štandovima, dijeljenja recepata… samo su neki od sinonima za tržnice, a koliko su posjećene, najbolje govori podatak prometa na tržnicama tijekom posljednjeg mjeseca prošle godine.Veća prodaja– Vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda na tržnicama u prosincu 2023. godine iznosila je 1,642.557 KM, što predstavlja povećanje za 28,8 posto u odnosu na prosinac 2022. godine. U prosincu 2023. godine udio u ukupnoj prodaji poljoprivrednih proizvoda na tržnicama, promatrano po skupinama proizvoda, bio je sljedeći: povrće 42,9 posto, voće 20,9 posto, mlijeko i mliječni proizvodi 18,4 posto, perad i jaja 7 posto, žita i proizvodi od žita 2,5 posto te ostali proizvodi 8,4 posto, stoji u mjesečnom statističkom izvješću koje je objavljeno na stranici Federalnog zavoda za statistiku. Ekipa portala Večernjeg lista BiH provjerila je i koliko se čega kupovalo. Kako se navodi u izvješću, za 19.968 kilograma žita i proizvoda od žita bh. građani su u prosincu izdvojili 40.616 KM. U prosincu su, prema podacima, proizvođači prodali 260 litara maslinova ulja, a od prodaje su zaradili 3840 KM. Namirnica koja se od davnina koristi i kao hrana i kao lijek je med, a samo u promatranom mjesecu kupljeno ga je u vrijednosti od 90.870 maraka ili 3794 kilograma. Svih vrsta sira prodano je u vrijednosti od 171.270 KM, što je u kilogramima 22.667. Proizvođači su u prosincu uspjeli prodati i 6520 kilograma vrhnja, a za tu količinu zaradili su 49.435 maraka.Prema podacima, 116.445 maraka izdvojeno je za 60.210 kilograma krumpira. Prodavači na tržnici su nakon prodaje 44.537 kilograma jabuka zaradili 86.324 marke. Više od 65.500 maraka bh. građani su samo u jednom mjesecu izdvojili za 17.664 kilograma paprika, a 11.361 kilogram špinata platili su 54.108 maraka. Prosječna cijena domaćih jaja po komadu je 40 feninga, a za 234.030 komada jaja plaćeno je 93.458 maraka.Kako je prikazano u mjesečnom izvješću, prodavala se i jezgra oraha, čija je vrijednost bila 58.432 KM, limuna je prodano u vrijednosti od 40.117 KM, mandarina za 48.506 KM, suhih šljiva za 32.663 KM, zelene salate za 32.268 KM, patlidžana za 22.185 KM… Podaci o prodaji poljoprivrednih proizvoda na zelenim tržnicama prikupljaju se mjesečnim istraživanjem “Mjesečno izvješće o prodaji proizvoda poljoprivrede na zelenim tržnicama”.Veliki izazoviDa je stanje, kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji u BiH, već godinama na “klimavim” nogama, i nije neka tajna. Suočava se s ogromnim izazovima koji dovode do značajnog pada poljoprivredne proizvodnje, piše portal Večernjeg lista BiH. Loše vremenske prilike, poput suše, i visoki troškovi repromaterijala, goriva i gnojiva, rezultiraju sve manjom površinom usjeva, što izravno utječe na prinos kultura. No, i unatoč teškim vremenima, brojni još uvijek ne odustaju te svoje proizvode prodaju na tržnicama, čemu svjedoče i navedeni podaci. Iako su, kažu, zbog cijele situacije i sami morali dignuti cijene, kupaca ima, ali, kažu, dobro se gleda što će se kupiti. – Svi smo svjedoci kako stanje nije nimalo pohvalno, a teško da će i biti u skorije vrijeme.Smanjili smo proizvodnju u odnosu na prije, primjerice, pet godina, ali ne mislimo odustati. Činjenica je da smo cijene digli, morali smo, ali kupaca ima, samo što je sada posebno izraženo da se kupuje s oprezom. Svi bi voljeli jesti domaće i zdravo, no značajnom broju ljudi to, nažalost, nije dostupno. Svakodnevno gledamo kako se kupuje na komad, prebire po novčanicima…, pa i mi vrlo često svojim kupcima izađemo u susret.Ne samo da im damo po nižoj cijeni, nego, ako nemaju dovoljno novca, donijet će kada budu imali. Nitko neće “propasti” za nekoliko maraka ili feninga. Nama je najvažnije da imamo stalne kupce koji su zadovoljni našim proizvodima i koji ne odustaju od naših proizvoda kao što ni mi ne odustajemo od proizvodnje – ispričao je trgovac.
Večernji.ba
