0
0
Na kraju 2022. podrijetlom iz BiH, neovisno o tome jesu li njihovi roditelji ili pak oni ti na koje se popis odnosi, bilo je 538.000 osoba. Segmentirano, prema jeziku kojim se dominantno govori u kućanstvu u Njemačkoj bilo je njih oko 198.000 koji govore bosanski
U Njemačkoj je 2022. naturalizirano oko 168.500 osoba, a među vodećim narodima odavno više nema Hrvata, Bošnjaka i Srba. No, jedna segmentirana statistika nakon proteka 30 godina od prijeratnog popisa pučanstva u Jugoslaviji, odnosno bivšim republikama, privukla je veliku pozornost i govori o posve drukčijim pokazateljima o iseljavanju pojedinih naroda. U javnosti dominira narativ kako se Hrvati iz BiH najviše iseljavaju u Njemačku i zapadne zemlje, što zbog olakšanih uvjeta jer posjeduju hrvatske putne isprave, što zbog visine plaća u područjima gdje žive, političke nesigurnosti… No, kada se usporede podaci njemačkog Saveznog ureda za statistiku iz 2022. godine, podaci za istu godinu Federalnoga zavoda za statistiku, ali i prijeratni podaci o broju radnika koji su živjeli i radili u Njemačkoj, a koji su podrijetlom iz BiH po nacionalnosti, brojke govore bitno drukčije. Prema tim statistikama, broj bosanskohercegovačkih Hrvat u Njemačkoj se od 1991., kada je održan popis, do 2022. povećao za 150%, donosi Večernji list BiH.
Srba najmanje
Istodobno, broj Bošnjaka, prije Muslimana, se u trideset godina povećao za čak 582 posto. To sugerira kako su se u međuvremenu na jednog Hrvata iselila trojica Bošnjaka. Naime, prema službenoj stranici Federalnoga zavoda za statistiku, koji donosi podatke saveznoga popisa iz 1991. godine, u dijelu koji se tiče Bosne i Hercegovine navode se i pojedinačno podaci o broju osoba koje su prijavljene da su se iselile u Njemačku. Tada je, naime, bilo najviše Hrvata u ovoj “obećanoj zemlji” – njih 48.254. Iza njih su po brojnosti bili tadašnji Muslimani – 28.803, slijedili su Srbi – 22.230, dok je manjina, odnosno onih koji se nisu izjašnjavali kao jedan od triju dominantnih naroda, bilo 14.019 na radu u tadašnjoj Saveznoj Republici Njemačkoj (Zapadna Njemačka). Kada se pak ti podaci usporede s onima njemačke savezne statistike, koja je nešto drukčije koncipirana, ali pak slijedi jezičnu orijentaciju u kući kao važan pokazatelj, onda se dolazi do sljedećeg. Na kraju 2022. godine podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, dakle neovisno o tome jesu li njihovi roditelji ili pak oni ti na koje se popis odnosi, bilo je 538.000 osoba. Segmentirano, prema jeziku kojim se dominantno govori u kućanstvu u Njemačkoj, u tom je trenutku bilo njih oko 198.000 koji govore bosanski. Otuda i podatak da je najmanje za 582 posto porastao broj onih koji su u trideset godina odselili u Njemačku iz ovoga naroda jer se ukupan zbroj osoba podrijetlom iz BiH ne podudara s njihovom jezičnom orijentacijom s obzirom na to da je vjerojatno značajan broj i onih koji su se tamo asimilirali pa sada govore njemačkim jezikom, piše Večernji list BiH. Istodobno, drugi po brojnosti su Hrvati, odnosno oni koji se izjašnjavaju da govore tim jezikom. Njih je, prema njemačkom registru iz 2022. godine, 120.000. To, u odnosu na popis iz 1991. godine, predstavlja porast od 150 posto. Moguće da postoje odstupanja s brojem Hrvata jer je dio imao hrvatske osobne dokumente prilikom useljenja, no svejedno bitnije ne mijenja sliku o broju iseljenih u Njemačku. Treba reći kako je 29.000 osoba reklo kako je njihov dominantni jezik u kući srpski, što u usporedbi s popisom pučanstva iz prijeratne BiH predstavlja porast od 30,27 posto. I ovi podaci mogu varirati s obzirom na činjenicu da se broj ostalih smanjio, a ponajviše je takvih bilo među onima koji su se prije rata izjašnjavali kao Jugoslaveni ili pak kao Muslimani Bošnjaci. Prema tom istom njemačkome izvoru, u Njemačkoj je 419.000 osoba podrijetlom iz Hrvatske, dok ih je iz Srbije još oko 382.000. Premda Njemačka nije jedina zemlja u Europi u koju masovno emigriraju ljudi iz Bosne i Hercegovine i zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije, iz ovih pokazatelja dobiva se važan uvid u trendove, a napose se rasvjetljuju podmetanja o tome kako jedino Hrvati iz Bosne i Hercegovine cure iz zemlje. Nažalost, to je slučaj i s drugim narodima, što pak daje i dobar dio odgovora na pitanje zašto se drugi politički projekti, zasnovani upravo na očekivanjima da će se Hrvati iseliti iz Bosne i Hercegovine, ne realiziraju u praksi.
Usporava trend
Sami podaci iz Njemačke u odnosu na prethodne godine – 2021., 2020… – pokazuju također još jedan trend kako se usporava odlazak ponajprije Hrvata, odnosno onih koji se javno deklariraju da govore hrvatski jezik. Istodobno, stalno je u većem porastu broj onih koji se izjašnjavaju da govore bosanskim jezikom, a koji su u gotovo 100-postotnom broju oni koji se po nacionalnosti izjašnjavaju kao Bošnjaci. No, odavno su stanovnici s područja bivše Jugoslavije prestali biti najvažnija imigrantska baza Njemačke koja vapi za radnom snagom kako bi se njemački stroj uspijevao održavati i razvijati. Posebno je u tom smislu zanimljiva bila 2022. godina. Podaci su pokazali kako još od 2002. godine nije registrirano toliko naturalizacija u jednoj godini. Na temelju privremenih rezultata, Savezni statistički ured izvijestio je da se broj naturalizacija povećao za oko 37.000 ili 28% u usporedbi s prethodnom godinom. Daleko najznačajniji porast zabilježen je u naturalizaciji Sirijaca, a slijede ukrajinski, irački i turski državljani, piše Večernji list BiH. U 2022. godini u Njemačkoj je naturalizirana čak 171 osoba različitih nacionalnosti. I dok Njemačka ima gotovo posve pouzdanu statistiku, to se ne može reći za Bosnu i Hercegovinu, čiji službeni rezultati iz 2013. godine nisu priznati u najmanje pola zemlje, dok se pak o novom popisu uopće i ne špekulira kada bi se mogao održati. Procjene statističara pokazuju da je u BiH trenutačno oko 2,9 milijuna stanovnika te da bi, ako se trend odlazaka nastavi do 2070. godine, u ovoj zemlji moglo biti svega od 1,5 do 1,6 milijuna stanovnika.
Večernji.ba
