Od ukupno 1,196 milijuna zaposlenih u Bosni i Hercegovini tijekom 2023. godine, njih više od 58 posto radilo je u uslužnim djelatnostima, piše Večernji list BiH.
Što sve radimo
Naime, podaci iz posljednje ankete o radnoj snazi koju je tijekom prošle godine provela Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, a koji se tiču strukture zaposlenih osoba prema skupinama područja djelatnosti, pokazuju da je najveći udio zaposlenih osoba u uslužnim djelatnostima 58,1 posto. Isti podatci pokazuju kako se na drugom mjestu nalaze industrija i građevinarstvo, gdje je zaposleno 34,3 posto ukupno zaposlenih osoba u BiH.
Na trećem mjestu, prema skupinama područja djelatnosti, nalaze se poljoprivreda, šumarstvo i ribolov s ukupno 7,6 posto zaposlenih. Također, rezultati ankete navode da struktura zaposlenih osoba prema statusu u zaposlenosti pokazuje kako najveći udio u zaposlenosti imaju zaposlenici – 86,7 posto, zatim samozaposlenici – 11,7 posto i neplaćeni pomažući članovi – 1,6 posto.
Kako je definirano u samom izvješću o rezultatima ankete, samozaposlene osobe su osobe koje rade samostalno u vlastitom poduzeću, ustanovi, privatnoj trgovini ili na poljoprivrednom imanju, kao i osobe koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost ili neki drugi posao za svoj račun. Samozaposlene osobe same određuju uvjete svoga rada (kao i rada svojih zaposlenih) i snose rizik za svoj posao. – Pomažući članovi kućanstva (neplaćeni) osobe su koje pomažu drugom članu kućanstva u vođenju obiteljskog posla ili poljoprivrednog imanja, a da pri tome nisu plaćene za taj rad.
Ove osobe smatraju se zaposlenima bez obzira na to što nisu plaćene za svoj rad jer od svog rada imaju koristi u vidu određenih beneficija (smještaj, hrana i sl.) – navodi se izvješću o rezultatima ankete o radnoj snazi u BiH tijekom 2023. godine. Rezultati ankete koja je obuhvatila 42.870 kućanstava diljem Bosne i Hercegovine pokazali su i kako je tijekom 2023. godine, od ukupnog broja nezaposlenih osoba, njih 47 tisuća ili 26,1 posto tražilo posao kraće od 12 mjeseci, dok je 29 tisuća ili 15,9 posto osoba tražilo posao od 12 mjeseci do dvije godine. Isti podaci pokazuju i kako je broj nezaposlenih osoba koje su tražile posao dvije godine i dulje iznosio 105 tisuća ili 57,9 posto. Inače, glavni cilj ankete o radnoj snazi je dobivanje podataka o tri osnovna, međusobno isključiva kontingenta stanovništva: zaposlenih, nezaposlenih i osoba izvan radne snage.
Usklađivanje s EU
Kako su naveli iz Agencije za statistiku BiH, anketa o radnoj snazi u Bosni i Hercegovini provodi se kontinuirano prema novoj, redizajniranoj metodologiji usklađenoj s novom regulativom Europskog parlamenta i Vijeća, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2021. godine. Anketirani su svi rezidentni članovi privatnih kućanstava. U cilju usklađivanja s EU regulativama i zahtjevima Eurostata, od 2020. godine provodi se postupak kalibracije pondera prema procjenama stanovništva po petogodišnjim starosnim skupinama i spolu, zaključili su iz Agencije za statistiku BiH.
Večernji.ba