0
0
BiH se, osim što pokazuje izrazitu otpornost domaćeg gospodarstva na neke vanjske poremećaje, može pohvaliti i svojevrsnim fenomenom prostorno i brojčano manjih gradova i općina koji se mogu pohvaliti dobrom ekonomskom aktivnošću, koja je posljedica velikog broja uspješnih poslovnih subjekata koji pak generiraju i veći životni standard. Nedavno se moglo čuti kako je Široki Brijeg jedan od najbogatijih gradova u BiH, a prema podacima biznisinfo.ba, u ovom gradu je 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili veći od milijun KM.
No, zanimljivo je da je čak 6 kompanija čiji su prihodi bili veći od 100 milijuna maraka. Druga lokalna zajednica koja se uzima kao primjer uspješnosti je Tešanj, u kojemu je lani bilo 146 kompanija s prihodima u iznosu većem od milijun KM, a od toga četiri s prihodima većim od 100 milijuna.
Kupovna moć
Uvidom u promet koji Porezna uprava Federacije BiH bilježi putem fiskalnih uređaja, a koji je ilustrativan pokazatelj kupovne moći žitelja određene lokalne samouprave, moguće je utvrditi neke zanimljive primjere, kao i uvidjeti da se konstantno među prvih deset gradova i općina nalaze i neke s mnogo nižim brojem stanovnika u odnosu na neke druge, brojčano veće sredine, ali koje bilježe manju potrošnju.
Tako se na sedmom mjestu nalazi Tešanj s prometom od 198,1 milijun maraka u ožujku, na devetom mjestu je Široki Brijeg sa 144,9 milijuna maraka, a deseto mjesto drži Lukavac sa 129,5 milijuna maraka potrošnje. Odmah iza su Živinice sa 122,6 milijuna maraka. Ove četiri lokalne zajednice, uz iznimno dobre pokazatelje kada govorimo o životnom standardu koji se manifestira kroz brojke od više od 100 milijuna maraka osobne potrošnje na mjesečnoj razini, bilježe i rast broja zaposlenih.
Tako je u Lukavcu taj broj na dan 30. ožujka iznosio 11.030, a protekle godine na isti dan 10.981, u Živinicama je taj broj 13.195, a godinu ranije 12.925, dok je u Širokom Brijegu broj zaposlenih na dan 30. ožujka ove godine 8681, a prošle godine u isto vrijeme 8457. Tešanj pak bilježi 13.176 zaposlenih, a prošle godine u isto vrijeme 13.078.
Inače, među prvih deset po prometu koji je evidentiran putem fiskalnih uređaja nalaze se gradovi kao što su Sarajevo, Mostar, Tuzla i Zenica, odnosno gospodarska središta Federacije, čime dodatno do izražaja dolazi uspjeh koji bilježe manji gradovi i općine. A njihov put uspjeha svakako je primjer koji pokazuje koliko produktivan odnos javne uprave prema gospodarstvu može generirati dobru ekonomsku situaciju, porast broja zaposlenih, ali i osobnih primanja, a što se onda reflektira i na ukupnu potrošnju koju bilježe serveri Porezne uprave Federacije BiH. Naravno, dobar dio zasluga za takvu situaciju nosi i koncept koji se u praksi pokazao kao pravi put za privlačenje investicija. Riječ je o poslovnim zonama koje okupljaju veći broj uspješnih gospodarskih subjekata.
Proces digitalizacije koji je sveobuhvatan kada je riječ o sferama društvenog i gospodarskog života također će imati pozitivne posljedice u kontekstu poboljšanja ukupnog poslovnog ambijenta, skratit će vrijeme i potrebne procedure za dobivanje dozvola te omogućiti gradovima i općinama novi investicijski ciklus.
Uvezivanje
A u bližoj budućnosti moguće je očekivati i daljnje poboljšanje situacije jer se u nekoliko dijelova Federacije planira izgradnja brzih cesta, odnosno novih dionica autoceste. Primjerice, Tuzlanska županija, kao prostor s većim brojem uspješnih poslovnih subjekata, trebala bi se autocestom povezati s Orašjem na sjeveru, odnosno Žepčem na jugozapadu, Tešanj očekuje dionicu na koridoru Vc, dok će se Široki Brijeg naći na trasi brze ceste Mostar – granica s Republikom Hrvatskom. Izgradnja brze ceste od Mostara, preko zapadne Hercegovine do granice s Republikom Hrvatskom značajna je u više segmenata, a posebice kada govorimo o gospodarskim prednostima koje dolaze kao posljedica činjenice da taj projekt na strateškoj razini povezuje dolinu Neretve, odnosno koridor Vc s autocestom A1 koja prolazi zaleđem Dalmacije u Republici Hrvatskoj.
Večernji.ba
