0
0
Prema službenim podacima Agencije za statistiku BiH, u razdoblju siječanj-srpanj ove godine izvoz je iznosio devet milijardi i 359 milijuna KM, što je za 7,1% manje nego u istom razdoblju 2023. godine, dok je uvoz iznosio 16 milijardi i 615 milijuna KM, što je za 3,9% više nego u istom razdoblju prošle godine, pišu Nezavisne.
“Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 56,3%, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio sedam milijardi i 256 milijuna KM. Izvoz u zemlje CEFTA iznosio je milijardu i 494 milijuna KM, što je za 19,6% manje nego u istom razdoblju 2023. godine, dok je uvoz iznosio milijardu i 908 milijuna KM, što je za 2,2% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 78,3%”, piše u podacima Agencije za statistiku BiH.
Dodaje se da je izvoz u zemlje EU iznosio šest milijardi i 955 milijuna KM, što je za 6,4% manje nego u istom razdoblju 2023. godine, dok je uvoz iznosio devet milijardi i 940 milijuna KM, što je za 6,3% više nego u istom razdoblju prethodne godine.
“Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 70,0%”, stoji u podacima.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je da je kretanje vanjskotrgovinskog deficita opredijeljeno strukturnim karakteristikama naše ekonomije.
On je za “Nezavisne novine” rekao da je naš izvoz ovisan od kretanja industrijske proizvodnje u EU, jer izvozimo najviše sirovine i poluproizvode.
Doktor ekonomske diplomacije Siniša Pepić naveo je da ovi podaci odražavaju dublje strukturne probleme u ekonomiji BiH, kao što su niska konkurentnost domaće proizvodnje, slaba diverzifikacija izvoza i visoka zavisnost od uvoza.
“Takva situacija ne samo da usporava ekonomski rast, već dodatno opterećuje i fiskalni balans zemlje, jer uvozno zavisna ekonomija gubi potencijalne prihode i radna mjesta koja bi mogla biti generirana jačim izvoznim sektorom. Oporavak bi mogao doći samo kroz dugoročne i strateške mjere koje bi podrazumijevale modernizaciju i unapređenje domaće proizvodnje, povećanje izvoza, kao i privlačenje stranih investicija koje bi podržale razvoj novih industrijskih grana.
Međutim, proces oporavka neće biti ni brz ni lak. Potrebna je koordinacija svih ekonomskih aktera, kako na zajedničkoj tako i na entitetskoj razini, uz odlučnu političku volju da se provedu neophodne reforme.
Ovi podaci svakako predstavljaju snažan udarac za ekonomiju BiH, jer se ne nazire stabilizacija vanjskotrgovinskog bilansa, što može dodatno produbiti ekonomske probleme s kojima se zemlja suočava.
