0
0
Prema izvješću UN-a, od 1990. do 2021. smrtnost od AMR-a pala je za više od 50 posto među djecom mlađom od pet godina, uglavnom zbog cijepljenja i poboljšanja sanitarnih uvjeta, ali se za više od 80 posto povećala među starijima od 50 godina, posebno onih iznad 70 Do 2050. godine broj umrlih zbog infekcija koje su otporne na lijekove mogao bi se povećati za gotovo 70 posto!
Predviđanje je to objavljeno u uglednom časopisu The Lancet, u studiji u kojoj se navodi da bi od 2025. do 2050. moglo umrijeti oko 39 milijuna ljudi koje liječnici neće uspjeti spasiti zbog antimikrobne rezistencije ili otpornosti (AMR).
Do nje dolazi kad patogeni poput bakterija, virusa, parazita i gljivica ne reagiraju na lijekove, a opasnost je poprimila već takve razmjere da je Svjetska zdravstvena organizacija AMR ocijenila “jednom od najvećih globalnih prijetnji javnom zdravlju i razvoju”.
Geografske razlike
Širenju pogoduju i klimatske promjene. Prema izvješću UN-a, od 1990. do 2021. smrtnost od AMR-a pala je za više od 50 posto među djecom mlađom od pet godina, uglavnom zbog cijepljenja i poboljšanja sanitarnih uvjeta, ali se za više od 80 posto povećala među starijima od 50 godina, posebno onih iznad 70, a taj trend će se, predviđaju, i nastaviti.
Takozvani sojevi MRSA (Staphylococcus aureus otporan na meticilin) vodeći su uzročnici bolničkih infekcija, uključujući bolesničku upalu pluća te komplicirane infekcije kože i mekih tkiva.
Ipak, ako se poboljšaju uvjeti, oko 92 milijuna smrtnih slučajeva moglo bi se izbjeći između 2025. i 2050., predviđaju autori studije.
Ove godine pokrenuta je druga zajednička akcija o antimikrobnoj rezistenciji i infekcijama povezanim sa zdravstvenom skrbi EU-JAMRAI 2, koji koordinira Nacionalni institut za zdravlje i medicinska istraživanja Inserm iz Francuske, uz potporu francuskog Ministarstva zdravstva. Uključeno je 120 partnera iz 30 zemalja.
– Ciljevi projekta su postići učinkovitiju borbu protiv antimikrobne rezistencije, koja predstavlja veliku javnozdravstvenu prijetnju, koja svake godine odnosi više od 35.000 smrtnih slučajeva u Europskoj uniji ili Europskom gospodarskom prostoru i pogađa 1,3 milijuna ljudi diljem svijeta – ističu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, koji je također uključen, a voditelj projekta je mr.sc. Selma Bošnjak, specijalistica kliničke mikrobiologije.
Pojavu i širenje AMR-a ubrzali su neodgovarajuća uporaba antimisokom krobnih lijekova kod ljudi, životinja i biljaka, neadekvatne sanitarne, higijenske, biosigurnosne i mjere prevencije i kontrole infekcija u zdravstvenim ustanovama i domovima za starije osobe, sustavi uzgoja i proizvodnje hrane te nedostatak ravnopravnog pristupa antimikrobnim lijekovima i cjepivima. Osim toga, osobe koje borave u zemljama s viprevalencijom antimikrobne rezistencije mogu se vratiti u domovinu s bakterijama otpornima na više lijekova.
Rizik od siromaštva
Među vodećim uzročnicima smrti povezanih s AMR-om su višestruko otporne bakterije Escherichia coli, Staphylococcus aureus, Klebsiella pneumoniae, Streptococcus pneumoniae, Acinetobacter baumannii i Pseudomonas aeruginosa. Podaci iz Europske mreže za nadzor antimikrobne rezistencije (EARS-Net) pokazali su svojedobno kako razlike između sjevera i juga, s niskom stopom rezistencije u skandinavskim zemljama i Nizozemskoj, koji općenito manje koriste antibiotike, i u južnoj Europi s višom stopom rezistencije jer se tamo koristi više antibiotika.
AMR se opisuje i kao “tiha pandemija” koja dovodi do milijuna suvišnih smrti, povećanja troškova zdravstvene skrbi i uginuća životinja, što dovodi do smanjenja proizvodnje hrane. Svjetska banka izračunala je da bi globalno gospodarstvo do 2050. godine moglo izgubiti gotovo četiri posto godišnjeg bruto domaćeg proizvoda ako se AMR ne riješi, pa bi oko 28 milijuna ljudi, većinom u zemljama u razvoju, moglo biti gurnuto u siromaštvo do 2050. zbog utjecaja AMR-a na ekonomsku produktivnost, stočarsku proizvodnju i troškove zdravstvene zaštite.
Kako ističu u HZJZ-u, edukacija građana vrlo je važna za racionalizaciju potrošnje antibiotika jer su mnogi građani skloni samoinicijativnom uzimanju antibiotika, čime smanjuju njihovu djelotvornost kada su zbilja potrebni. Oko 90 posto antibiotika u Hrvatskoj se troši izvan bolnica, od čega oko 75 posto za infekcije dišnih puteva koje su najčešće uzrokovane virusima pa antibiotici ne pomažu izlječenju, a s druge stranu potiče razvoj “mutanata” među bakterijama otpornih na antibiotike.
