0
0
Mnoge općine u BiH imaju svoj brend. U Glamoču je to krumpir, koji se ovih dana intenzivno vadi. Da se njegova proizvodnja dovede do više razine i dobrobiti za lokalnu zajednicu, Udruga “Glamočki krumpir” pokrenula je i okončala proces zaštite zemljopisnog podrijetla. Dobrobit je to i za kupce jer je smanjen rizik od kupnje onog koji nakupci lažno predstavljaju kao glamočki, piše Večernji list BiH. Premda vremenski uvjeti nisu bili pogodni za uzgoj najvažnije glamočke povrtnice, nekoliko posljednjih kiša pomoglo je da i prinos, a i kvaliteta krumpira budu dobri, govori nam stručni suradnik za poljoprivredu u općini Glamoč Slobodan Paštar, kojeg smo zatekli na polju jer se i sam bavi poljoprivredom. Pitamo koliki su prinosi.
– U prosjeku, oko 30 tona po hektaru, negdje će biti možda veći, negdje manji malo, ali mislim da je to prosjek, što je dobar prinos. Krumpir je zdrav 100%, krupnoća je zadovoljavajuća, a i kod ljudi na terenu vidio sam da je to stvarno lijep krumpir, kako bismo mi rekli, prodajan – govori nam Paštar. Glamočki krumpir othranio je i još uvijek hrani veliki broj obitelji. Nedavno je dobio i zaštitu zemljopisnog podrijetla, od čega korist imaju i kupci i proizvođači, ističe Ilija Radoja, inače član Udruge “Glamočki krumpir”.
– Već smo vozili krumpir i mogu vam reći da su ljudi oduševljeni kad vide etiketu, da je to stvarno glamočki krumpir, da nisu prevareni, da je to ono što plate – kaže nam Radoja. Kad je proces zaštite krumpira bio u tijeku, jedan od inicijatora Siniša Šolak objasnio nam je što se uvidom na etiketu doznaje: putem QR koda, hologramske trake i raznih oznaka omogućili smo da svaki kupac može jednostavnim skeniranjem etikete s vreće doći do podataka o vrsti krumpira, imenu proizvođača, zasijanim površinama… Ove godine pod krumpirom je 400 hektara. Na njivama su tisuće vreća, a ruku koje skupljaju plodove zemlje sve je manje. Problem je to s kojim se bore svi proizvođači, pa tako i Slobodan Paštar. Njemu je obećano da će tog dana doći 24 osobe na vađenje krumpira, a došlo ih je svega 12, govori nam. – Dnevnice idu i do 100 maraka, ali nema radnika. I da nije ljudi iz Šipova, ja ne znam što bih, potrebe proizvođača u ovo doba godine su velike – kaže Paštar.
Svaki dan bez kiše nastoje maksimalno iskoristiti, a lokalna samouprava priprema se za organizaciju još jedne manifestacije posvećene “njegovu veličanstvu” krumpiru, u narodu zvanu – Krumpirijadu, koja će se održati 26. listopada.
Večernji list
