0
0
Read Time:1 Minute, 45 Second
Međunarodni je dan borbe protiv siromaštva. Broj socijalno ugrožen u Bosni i Hercegovini raste, ali bez socijalne karte, nemoguće ga je točno utvrditi. No, procjenjuje se da je gotovo polovica djece u BiH, uz oko 80% umirovljenika, u stanju siromaštva.
Poražavajući podaci udaraju na dostojanstvo jednog čovjeka, no i dalje ne alarmiraju političke donositelje odluka. Na sve veći jaz između bogatih i siromašnih upozoravaju i iz Helsinškog odbora za ljudska prava. Siromaštvo, ipak, nije posljedica siromašne države kao takve.
“Nismo siromašno društvo. U pitanju je samo pravilnija preraspodjela našeg postojećeg bogatstva, odnosno, BDP. Međutim, to je rezultat nepoštovanja određenih propisa.
Dok naznaka za veće mirovine nema, oko 17 tisuća ljudi u BiH preživljava zahvaljujući javnim kuhinjama kojih u BiH djeluje oko 60. Dok jedni pod luksuzom podrazumijevaju skupa putovanja, skupe automobile i stanovi, onim drugima je luksuz, nažalost, odavno postao jedan obrok.
Glad ne bira godine. Koliko je najranjivijim kategorijama teško preživjeti pokazuje i podatak da jedva sastavljaju kraj s krajem i oni koji su zaposleni. Inflacija jede najviše. U FBiH sindikalna potrošačka košarica za rujan je iznosila više od 3.131 KM. Podsjećanja radi, prosječna isplaćena plaća iznosi nešto više od 1.380 KM, dok je minimalna plaća 619 KM. Najviše se troši na prehranu, obrazovanje i stanovanje.
“Socijalne karte su bitne, prije svega, kako bi se identificirali oni koji su najviše ugroženi u našoj zemlji, kako bi im se pripremila adekvatna pomoć i kako bi imali prvenstvo apliciranja na određenim programima, koji se tiču podjele javnog novca poreznih obveznika”, pojašnjava Admir Čavalić, poslanik Stranke za BiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.
Ovaj proces je u ranoj fazi i u RS. Iako ideja postoji već nekoliko godina, u realizaciju je ušla krajem prošle godine. “Bio je rok nekih šest mjeseci da se ona realizira. Međutim, vidimo da to nije tako jednostavno jer je bilo potrebno izraditi i softverska rješenja, odnosno, baze podataka po osnovu niza parametara. Prvo, trebalo je to prikupiti, sistematizirati, to još traje”, navodi ekonomist Aleksandar Ljuboja. Do tada, alternativa statistici su procjene prema kojima u BiH, uz 80% umirovljenika, u siromaštvu živi i gotovo polovica djece.
Bljesak.info
Happy
0 %
Sad
0 %
Excited
0 %
Sleepy
0 %
Angry
0 %
Surprise
0 %
