Iz Bosanske Posavine krenulo je osnivanje hrvatskih zajednica, što je okrunjeno Herceg Bosnom

admin
0 0
Read Time:1 Minute, 50 Second

Osnivanje HZ Bosanska Posavina, kao i poslije Hrvatske zajednice Središnja Bosna, bilo je temelj kasnijeg ujedinjenja hrvatskog naroda kroz Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu (HZ HB)

Dana 12. studenoga 1991. godine u Bosanskom Brodu osnovana je Hrvatska zajednica Bosanska Posavina (HZ Bosanska Posavina). Ovaj povijesni čin označio je formiranje prve hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini, prethodeći osnivanju Hrvatske zajednice Herceg Bosne, koja je uspostavljena samo šest dana poslije, 18. studenoga 1991. godine u Grudama, piše Večernji list BiH. HZ Bosanska Posavina osnovan je u teškom vremenu, u početku ratnih sukoba i sve ozbiljnije ugroze hrvatskog naroda.

 

Pad Vukovara

Doslovno samo nekoliko dana poslije pao je Vukovar i upravo toga dana osnovana je Herceg Bosna, što simbolično i stvarno daje odgovor o razlozima njezina utemeljenja. Dok su središnje institucije u Sarajevu bile obezglavljene te se odbijale jasno odrediti prema prijetnjama koje su dolazile iz tzv. JNA i srpskih snaga, Hrvati u Bosanskoj Posavini i širem području Bosne i Hercegovine našli su se pred prijetnjom. Bosanska Posavina, sa Slavonijom, postala je jedna od prvih meta Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih snaga, a hrvatski je narod bio izložen velikim opasnostima. U tom kontekstu osnivanje HZ Bosanska Posavina bio je nužan odgovor na rastuću prijetnju srpske autonomije i nezainteresiranost tadašnjih središnjih vlasti u BiH da pruže zaštitu Hrvatima u Bosanskoj Posavini.

Zajednicu su potpisali čelnici osam općina Bosanske Posavine, izražavajući jasno opredjeljenje za organizirano djelovanje u cilju zaštite hrvatskog naroda i njegove imovine. Osnivanje HZ Bosanska Posavina, kao i poslije Hrvatske zajednice Središnja Bosna, bilo je temelj kasnijeg ujedinjenja hrvatskog naroda kroz Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu (HZ HB). Formirana 18. studenoga 1991., Hrvatska zajednica Herceg Bosna brzo je postala političko, kulturno i gospodarsko tijelo koje je okupljalo hrvatski narod u BiH u svrhu samoodržanja i opstanka u razdoblju eskalirajućih ratnih sukoba. Ova politička i administrativna organizacija bila je ključna za Hrvate u BiH, osobito jer su središnje institucije u Sarajevu bile nesposobne osigurati sigurnost i stabilnost. A za što je test bilo Ravno, odnosno masakr nad Hrvatima, a prije toga i zločini u selu Uništa podno Dinare. Bošnjačke vlasti u Sarajevu, dapače, poručivale su: “Nije to naš rat”, očito aludirajući da je to srpsko-hrvatski obračun.

 

 

Večernji list

Happy
Happy
0 %
Sad
Sad
0 %
Excited
Excited
0 %
Sleepy
Sleepy
0 %
Angry
Angry
0 %
Surprise
Surprise
0 %

Average Rating

5 Star
0%
4 Star
0%
3 Star
0%
2 Star
0%
1 Star
0%

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Next Post

Iz Tuzle kolona sjećanja krenula prema Vukovaru

Iz tuzlanskog naselja Gornja Obodnica krenula je 14. Kolona sjećanja prema Vukovaru. Sudionici će preći 140 kilometara kako bi odali počast žrtvama Domovinskog rata i Vukovara. Ivica Mišković ističe da Kolona simbolizira sjećanje na događaje iz devedesetih godina, dok Mato Mrkonjić poručuje da je važno nikada ne zaboraviti te tragedije. […]

Pretplatite se