MEĐUNARODNI dan svjesnosti o prijevremenom rođenju beba tradicionalno se održava 17. studenog svake godine. Prijevremeno rođenom djecom se smatraju sva djeca rođena prije 37. tjedna trudnoće. U Hrvatskoj se godišnje prijevremeno rodi oko 2500 novorođenčadi, odnosno oko 6 posto beba, ali je važno napomenuti da je taj udio u zadnjih nekoliko godina u neprekidnom porastu. U svijetu se godišnje rodi otprilike 15 milijuna palčića.
Kada se dijete rodi prije termina, organi koji se nalaze u bebi nisu u potpunosti razvijeni i važno je posvetiti posebnu brigu djetetu. Prijevremeno rođene bebe najčešće imaju teškoća s disanjem jer njihova pluća nisu pravilno razvijena. U prvim danima života prijevremeno rođene djece najvažniju ulogu imaju pedijatri neonatolozi i neonatološke medicinske sestre.
“Prijevremeno rođeno novorođenče zahtijeva pojačanu bolničku i izvanbolničku skrb jer zbog nezrelosti ima veći rizik od razvoja različitih komplikacija koje rezultiraju povećanim mortalitetom, ali i morbiditetom. Osobito je ugrožena novorođenčad s gestacijskom dobi manjom od 32 tjedna i porođajnom težinom manjom od 1500 grama. Komplikacije se dijele na kratkoročne, koje nastaju za vrijeme novorođenačkog razdoblja i dugoročne, koje se mogu javiti i kasnije, a često nedonoščad prate cijelog života”, rekla je za Novi list dr. Koraljka Manestar Rukavina, pedijatrica neonatologinja iz KBC-a Rijeka, gdje je prošle godine rođeno 130 palčića.
Najmanja beba rođena u Hrvatskoj bila je djevojčica Elena koja je stigla na svijet krajem svibnja 2020. Rođena je u 27. tjednu trudnoće, teška svega 414 grama. U bolnici je provela 112 dana, a otpuštena je teška dva kilograma.
Prerani porođaj jedan je od vodećih uzroka smrti novorođenčadi u razvijenim i nerazvijenim zemljama te, odmah poslije upale pluća, drugi po redu uzrok smrti djece do pete godine.