0
0
U sklopu aktivnosti koje za cilj imaju usuglašavanje zakonske materije s europskom pravnom stečevinom, kao i prepoznavanje društvenog značaja poslovanja umjesto primarnog fokusa na isključivo ostvarivanje profita, pred Federacijom BiH velike su promjene, kao i donošenje prvog zakonskog rješenja o društvenom poduzetništvu. Nacrt zakona, u koji je Večernji list imao uvid, donosi razloge za jedno ovakvo zakonsko rješenje, a uz ostalo, ističe se potreba za smanjenjem siromaštva i socijalne isključenosti. Bit je da oni koji budu osnovali društveno poduzeće ostvaruju pravo na porezne i carinske povlastice, ali postoji “kvaka”. Primjerice, dio dobiti poduzeća namijenjen za isplatu članovima ili vlasnicima kapitala ne može biti veći od 49 posto neto dobiti.
Imajući u vidu da je povećanje zaposlenosti stanovništva osnovni uvjet za podizanje životnog standarda, smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, društveno poduzetništvo, kao segment tržišne ekonomije, od ključnog je značaja za ekonomsku i socijalnu stabilnost svake zemlje.
Nadalje, važno je za naglasiti i kako je društveno poduzetništvo itekako jasno istaknuto u ključnim dokumentima EU-a, a Europska komisija je društveno poduzeće definirala kao subjekt u ekonomiji čiji je glavni cilj ostvariti društveni utjecaj prije nego da donosi profit svojim vlasnicima ili dioničarima.
Tržišna ekonomija
Naravno, valja odmah u startu jasno naglasiti kako ovdje govorimo o čistoj tržišnoj ekonomiji, a ne nekakvom povratku na socijalizam, pa je tako u nacrtu zakona jasno naglašeno kako je društveno poduzetništvo organizirana gospodarska djelatnost koja se vrši na tržišnim načelima i radi zadovoljavanja društvenih ciljeva, odnosno stvaranja inovativnih mogućnosti za rješavanje socijalnih, zdravstvenih, kulturnih, ekonomskih, ekoloških ili drugih društvenih problema skupina građana ili šire zajednice, kao i sprječavanja nastajanja i otklanjanja posljedica društvene isključenosti i jačanja društvene solidarnosti te kohezije.
Društvena ekonomija označava dio ekonomije koji nema isključivo za cilj ostvarivati profit za vlasnice i vlasnike kapitala nego i koristi za širu društvenu zajednicu te društvene skupine i može uključivati različite forme ekonomskih i neekonomskih subjekata kao što su zadruge, gospodarska društva, društvena poduzeća, udruge građana, asocijacije, zaklade ili drugi oblici organiziranja.
Tko sve može osnivati društveno poduzeće? Nacrt precizira kako status društvenog poduzeća može steći pravna osoba sa sjedištem u Federaciji, osnovana kao gospodarsko društvo, zadruga, udruga građana, zaklada, ustanova, ili u nekoj drugoj, zakonom propisanoj pravnoj formi, čiji je osnivač jedna ili više, domaćih ili stranih, fizičkih i/ili pravnih osoba i koja je registrirana kao društveno poduzeće u skladu s ovim zakonom.
Pravna osoba iz stavka (1) ovog EK je društveno poduzeće definirao kao subjekt u ekonomiji čiji je glavni cilj ostvariti društveni utjecaj prije nego profit
Udio privatnog vlasništva u ukupnom vlasništvu društvenog poduzeća minimalno mora biti 51%, navedeno je u nacrtu zakona
Naglašeno je i kako dio dobiti društvenog poduzeća namijenjen za isplatu članovima ili vlasnicima kapitala ne može biti veći od 49% neto dobiti
članka može steći status društvenog poduzeća i ako je u mješovitom vlasništvu, ali udio privatnog vlasništva u ukupnom vlasništvu društvenog poduzeća minimalno mora biti 51%. Javna poduzeća i javne ustanove ne mogu steći status društvenog poduzeća. Nacrtom je predviđen i poseban registar društvenih poduzeća, a kada je riječ o nekim od uvjeta, navedeno je kako u osnivačkom aktu ili statutu mora biti navedeno da je pravna osoba osnovana isključivo radi ostvarivanja društvene misije ili radi ostvarivanja dobiti i društvene misije, ovisno o pravnoj formi društvenog poduzeća.
Što su uvjeti
Nadalje, u osnivačkom aktu ili statutu mora biti navedeno da imovina pravne osobe ima status zaključane imovine te u osnivačkom aktu ili statutu mora biti navedeno ograničenje u raspodjeli ostvarene neto dobiti. Društvenu misiju društveno poduzeće ostvarivat će na nekoliko načina, uz ostalo, i zapošljavanjem pojedinaca iz marginaliziranih ili ranjivih društvenih skupina, obavljanjem djelatnosti socijalne zaštite, zaštite i unaprjeđenja životne sredine, razvoja i unaprjeđenja kulture, razvoja i unaprjeđenja sporta, zaštite i unaprjeđenja zdravlja, zaštite i unaprjeđenja obrazovanja i odgoja ili obavljanjem drugih djelatnosti kojima se ostvaruje društvena misija. Naglašeno je i kako dio dobiti društvenog poduzeća namijenjen za isplatu članovima ili vlasnicima kapitala ne može biti veći od 49% neto dobiti, odnosno ovaj postotak može biti manji ili raspodjele dobiti uopće ne može biti, ako je to u skladu s posebnim zakonima. U pogledu povlastica ovakva poduzeća moći će ostvariti pravo na posebne porezne i carinske povlastice i oslobađanja kako je to propisano posebnim zakonskim ili podzakonskim propisima o porezu, carinama i doprinosima, kao i povlastice te oslobađanja od drugih vrsta naknada, pristojbi ili članarina na način kako je to propisano posebnim zakonskim ili podzakonskim propisima kojima se reguliraju parafiskalna davanja na razini Federacije, županija ili jedinica lokalne samouprave. A kako bi se navrijeme razmijenila iskustva s državama koje već imaju slična rješenja, nedavno je u Sarajevu održan stručni skup posvećen unaprjeđenju podrške društvenom poduzetništvu, organiziran u sklopu prekograničnog projekta “Zajedno za kulturni turizam”, financiranog sredstvima Europske unije. Cilj ovog događaja bio je okupiti predstavnike institucija, društvenih poduzeća, donatora i organizacija iz BiH i Srbije radi razmjene iskustava, znanja i definiranja koraka za daljnji razvoj ovog značajnog sektora.
Ljubuški portal
