Državljani BiH plaćat će ulazak u Schengen, za Hrvate se još ne zna

No, ono što je nepoznanica jest odgovor na pitanje hoće li ovaj obrazac morati popunjavati i državljani Europske unije, odnosno Republike Hrvatske koji žive u Bosni i Hercegovini. Za sada konačnog odgovora nema, no, kako doznaje Večernji list, čeka se smjernica Europskog vijeća koja bi mogla stići u idućih nekoliko dana i nakon koje bi mnoge stvari u tom kontekstu mogle biti jasnije.

Jasno je i kako se Europska unija sada suočava s jedinstvenom situacijom s obzirom na to da izvan granice Schengena žive njezini državljani, a koji prebivalište imaju u Bosni i Hercegovini, državi koja nije članica Unije. I dok je za sve europske državljane koji imaju prebivalište u zemljama EU-a situacija kristalno jasna, ovo je trenutak u kojemu će se morati dodatno promišljati kako reagirati.

Kada je riječ o samom ETIAS-u, radi se o automatiziranom elektroničkom sustavu koji omogućava ulazak i vodi evidenciju o posjetiteljima iz zemalja kojima nije potrebna viza za putovanje u zonu Schengena.

Iz Izaslanstva Europske unije u BiH za Večernji list su objasnili kako se očekuje da će sustav postati operativan do kraja 2023. godine.

ETIAS ne uvodi obveze, poput obveze posjedovanja vize, i putnici iz zemalja za koje je omogućen bezvizni režim putovanja u EU, uključujući i one iz Bosne i Hercegovine, i dalje će moći putovati bez vize, naglasio je glasnogovornik Izaslanstva Europske unije i Ureda posebnog predstavnika Europske unije u Bosni i Hercegovini Ferdinand Koenig.

Pritom je objasnio i kako će državljani trećih zemalja kojima nije potrebna viza za putovanje u schengensku zonu trebati prije puta podnijeti zahtjev za odobrenje putovanja jednostavnom procedurom korištenja ETIAS web-stranice ili mobilne aplikacije i za to će morati platiti naknadu u iznosu od 7 eura, a dobiveno ETIAS odobrenje vrijedit će tri godine.

Neke od ETIAS-ovih pogodnosti uključuju učinkovitije i brže procedure kontrole na granicama, manje birokracije, manje kašnjenja i odgađanja za putnike, bolju sigurnost, poboljšanu prevenciju ilegalnih migracija, kao i učinkovitije procedure upravljanja granicama općenito, zaključio je.

Večernji list već je prije pisao o tome koliko će biti važno navrijeme popuniti obrasce, a poglavito kada je riječ o vozačima kamiona koji prevoze robu u zemlje Europske unije. Stoga je preporuka da sve one tvrtke koje obavljaju prekogranični promet teretnim vozilima za svoje vozače osiguraju navedene obrasce kako bi se u konačnici spriječile moguće gužve na samim graničim prijelazima.

Iz Granične policije BiH pak su naveli da, kada je riječ o pristupanju Republike Hrvatske schengenskom prostoru, eventualne izmjene na graničnim prijelazima u nadležnosti su tijela RH, odnosno MUP-a Republike Hrvatske.

Iz dosadašnjeg iskustva, kada govorimo o schengenskom prostoru, gdje putuju državljani BiH, to je svakodnevica (Slovenija, Mađarska, itd.), a sama činjenica da sada ispunjavaju uvjete ulaska u navedene zemlje ukazuje da će pod istim uvjetima moći putovati i u Hrvatsku nakon njezina pristupanja Schengenu, pri čemu svakako treba imati u vidu mogućnost naknadnih izmjena režima i uvjeta ulaska u zemlje Schengena.

Druga tema koja je usko vezana uz ulazak Hrvatske u schengenski prostor je pitanje broja graničnih prijelaza koji su opremljeni za fitosanitarni pregled roba.

Valja uzeti u obzir i činjenicu da BiH izvozi 72 posto robe na teritorij Europske unije, a što u praksi znači da se sav taj izvoz obavlja preko graničnih prijelaza s RH. Postavlja se opravdano pitanje je li sadašnji broj prijelaza preko kojih se može izvoziti roba, a pogotovo onih koji imaju osiguran fitosanitarni pregled, dovoljan.

Za sada postoje dva takva prijelaza, Bijača i Gradiška, te je intencija povećati taj broj za barem još jedan, dok istodobno jedan od prijedloga ide u smjeru da se uspostavi barem jedan prijelaz na kojemu će fitosanitarni inspektori raditi 24 sata, a sve kako bi se olakšao proces izvoza poljoprivrednih proizvoda.