0
0
Dok je veći dio Europe osjetio pad cijena osnovnih prehrambenih proizvoda tijekom 2024. godine, građani Bosne i Hercegovine nastavili su se suočavati s povećanjem troškova života. Prema podacima Agencije za statistiku BiH i Saveza samostalnih sindikata, potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u studenom 2024. godine iznosila je čak 3107 KM (1588 eura), što je povećanje od 153 KM u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Iako su cijene mlijeka i brašna zabilježile blagi pad, to nije rezultiralo općim smanjenjem troškova. Cijena kruha nastavila je rasti, dosegnuvši prosječno 3,60 KM po kilogramu u 2024. godini, dok je kilogram svinjetine u studenom iznosio 11,40 KM, naspram 11,30 KM godinu ranije. Sličan trend rasta zabilježen je i kod drugih vrsta mesa: piletina je u prosjeku koštala 6,70 KM, a junetina bez kosti 21,40 KM.
Maslac, čija je cijena u studenom 2024. godine bila 31,50 KM, ostao je gotovo nepromijenjen u odnosu na godinu ranije, dok su margarin i mlijeko zabilježili blage padove cijena.
Prema podacima Eurostata, u zemljama Europske unije 2024. godine zabilježen je prosječan pad cijena poljoprivrednih proizvoda od 2%. Posebno su pale cijene žitarica (15%), jaja (8%) i mesa peradi (8%). Primjeri iz zemalja poput Finske, gdje su cijene mlijeka pale za čak 12%, te Španjolske i Portugala, svjedoče o ublažavanju inflacijskih pritisaka na tržištu hrane.
No, u BiH takvi trendovi nisu prisutni. Unatoč blagom padu cijene mlijeka (s 2,50 KM na 2,30 KM po litri), rast cijena drugih proizvoda neutralizirao je svaki pozitivan utjecaj na kućne budžete.
Potrošačka košarica u BiH sastoji se od osnovnih kategorija, uključujući prehranu (44,17%), stanovanje i komunalne usluge (13,95%), odjeću i obuću (11,58%), te obrazovanje i kulturu (10,30%). Najveći dio raspoloživog dohotka domaćinstava i dalje odlazi na hranu i energiju, što dodatno opterećuje građane.
Admir Čavalić, ekonomski analitičar i zastupnik u Zastupničkom domu FBiH, ističe da rast cijena hrane i energenata u BiH ne nudi optimizam. Iako inflacija u zemlji iznosi oko 2%, volatilnost cijena hrane i energije čini životni standard iznimno nepredvidivim.
- “Naši potrošači najveći dio dohotka troše na hranu i energiju. Teško je predvidjeti što će donijeti 2025. godina, ali trenutni podaci ne ulijevaju nadu,” zaključio je Čavalić.
Građani Bosne i Hercegovine, suočeni s rastućim troškovima života, ostaju u neizvjesnosti dok čekaju konkretne mjere koje bi mogle ublažiti njihove financijske poteškoće.
Izvor informacija: livno-online.com
