0
0
Cijene nafte na svjetskim tržištima značajno su pale prošloga tjedna, nakon četiri tjedna uzastopnog rasta. Razlozi za pad cijena leže u kombinaciji politika i tržišnih pritisaka, a najviše su bili pogođeni komentari američkog predsjednika Donalda Trumpa i najava povećanja domaće proizvodnje nafte u Sjedinjenim Američkim Državama.
Na londonskom tržištu cijena barela pala je za 2,8 posto, na 78,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,1 posto, spustivši se na 74,66 dolara. Pad cijena ponajviše je rezultat Trumpovih komentara na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je izjavio kako je od Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) zatražio sniženje cijena nafte. Taj bi potez, prema njegovim riječima, imao za cilj pritisnuti ruske financije i potaknuti Rusiju da započne mirovne pregovore s Ukrajinom.
Trump se također obvezao povećati domaću proizvodnju nafte, ubrzavajući izdavanje dozvola za nove projekte u SAD-u, što bi dodatno utjecalo na ravnotežu ponude i potražnje na svjetskom tržištu.
OPEC je dugo smanjivao proizvodnju zbog slabe potražnje nakon koronakrize, ali odnedavno najavljuje povećanje proizvodnje. Ipak, u svjetlu trenutne situacije na tržištu, nije jasno hoće li taj kartel reagirati na Trumpove zahtjeve.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) procjenjuje da će ponuda nafte u 2025. godini porasti za 1,9 milijuna barela dnevno, čak i ako OPEC i njegovi saveznici odgode povećanje proizvodnje do 2026. godine, zahvaljujući povećanoj proizvodnji od strane neovisnih proizvođača, s posebnim naglaskom na Sjedinjene Američke Države.
Unatoč padu cijena prošloga tjedna, cijene nafte i dalje su u pozitivnom trendu u odnosu na početak godine, s porastom od približno 6 posto. To ukazuje na neizvjesnu, ali i potencijalno profitabilnu godinu za tržište nafte, koje će i dalje biti podloženo promjenama političkih i ekonomskih faktora.
