Umirovljenici u Bosni i Hercegovini predstavljaju jednu od najugroženijih kategorija stanovništva, suočavajući se s brojnim problemima, prvenstveno egzistencijalne naravi, ali i drugim poteškoćama koje prate starosnu dob. S obzirom na to, i mlađi građani, koji su još radno sposobni, s velikom zebnjom gledaju u svoju budućnost i mogućnost života u trećoj životnoj dobi, svjesni nesigurnosti koja dolazi s mirovinskim sustavom.
Iako su izazovi i dalje prisutni, mnogi su tražili odgovore na pitanja koja se tiču ostvarivanja prava na mirovinu. U tom kontekstu, redakcija Fokusa obratila se entitetskim zavodima za mirovinsko i invalidsko osiguranje, a u nastavku donosimo odgovore na najčešće postavljana pitanja.
Pravo na starosnu penziju
Pravo na starosnu penziju ili mirovinu ostvaruju osiguranici koji navrše 65 godina života i imaju najmanje 15 godina staža osiguranja. Također, pravo na mirovinu ostvaruju i oni koji navrše 65 godina života i imaju najmanje 20 godina mirovinskog staža, ili pak oni koji imaju 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.
Minimalne mirovine: Koliko iznose?
Za sve one koji su ostvarili mirovinu, pitanje visine iste jedan je od ključnih faktora koji utječe na kvalitetu života umirovljenika. U Federaciji BiH postoji samo jedna minimalna mirovina koja trenutno iznosi 573,53 KM. Prema Zakonu, minimalna mirovina nije diferencirana prema broju godina staža, što znači da mirovina od 573,53 KM vrijedi za sve osiguranike koji su ostvarili pravo na mirovinu s najmanje 15 godina staža.
Međutim, postoji i zagarantirana mirovina koja se može smatrati minimalnom za osobe s 40 godina staža osiguranja. Takva mirovina, koja je predviđena za umirovljenike koji su ostvarili pravo na mirovinu s punim stažem, ne može biti manja od 684,48 KM. Ova zagarantirana mirovina pruža određenu sigurnost onima koji su proveli dug niz godina u radnom odnosu i ostvarili pun radni staž.
Izazovi umirovljenika
Iako minimalne mirovine predstavljaju osnovni iznos koji osigurava osnovne životne potrebe, mnogi umirovljenici i dalje žive u teškim uvjetima. Niska visina mirovina, posebno za one s kraćim radnim stažem, dodatno otežava životnu situaciju, a mnogi umirovljenici nemaju drugih izvora prihoda. S obzirom na to, često je potrebno poduzeti dodatne mjere kako bi se poboljšala kvaliteta života ove osjetljive kategorije građana.
S obzirom na stalne promjene u ekonomiji, visinu mirovina i demografske promjene, izazovi za buduće umirovljenike bit će još veći. Mnogi se nadaju da će nadležni organi poduzeti mjere koje će omogućiti održivost mirovinskog sustava i bolju sigurnost za građane u trećoj životnoj dobi.
Za sve dodatne informacije i savjete, umirovljenici i budući umirovljenici mogu se obratiti nadležnim institucijama koje upravljaju mirovinskim sustavom.