0
0
Europski sud za ljudska prava (ESLJP) donio je konačnu presudu prema kojoj je Hrvatska dužna isplatiti 100.000 eura svom državljaninu kojemu je taj iznos bio oduzet 2011. godine prilikom pokušaja neprijavljenog prijenosa gotovine preko granice. Sud je zaključio da je Hrvatska povrijedila pravo na mirno uživanje vlasništva jer je uz prekršajnu kaznu izrekla i zaštitnu mjeru oduzimanja cjelokupnog iznosa novca.
Odluka Ministarstva financija i sudski postupak
Ministarstvo financija proglasilo je 2014. godine podnositelja krivim za prekršaj zbog neprijavljivanja gotovine carinskim vlastima pri prijelazu granice. Uz novčanu kaznu od 5000 kuna (oko 665 eura), izrečena mu je i mjera oduzimanja cjelokupnog iznosa od 100.000 eura. Podnositelj nije uspio dokazati legitimno podrijetlo novca niti njegovu svrhu, zbog čega je Visoki prekršajni sud potvrdio odluku Ministarstva financija.
Stav Europskog suda za ljudska prava
Podnositelj se obratio ESLJP-u, ističući da je mjera oduzimanja cjelokupnog iznosa bila nerazmjerna. Sud je u svojoj odluci ponovio da je u sličnim slučajevima smatrao kako oduzimanje neprijavljene gotovine predstavlja miješanje u pravo vlasništva. Također, naglasio je da sankcija mora biti razmjerna težini povrede, a ne temeljem pretpostavki o mogućim kaznenim djelima koja nisu utvrđena.
ESLJP je utvrdio da oduzimanje novca uz prekršajnu kaznu, bez daljnjih optužbi za kaznena djela, nije bilo opravdano ni razmjerno. Stoga je donio odluku da se podnositelju vrati oduzeti iznos te mu dosudio dodatnih 5749 eura za troškove postupka.
Posljedice presude
Ova presuda naglašava važnost poštivanja prava na vlasništvo i načela razmjernosti u sankcijama koje izriču državna tijela. Također, otvara pitanje buduće prakse hrvatskih sudova i institucija pri postupanju u sličnim slučajevima, posebice u pogledu oduzimanja neprijavljene gotovine na granici. Očekuje se da će odluka ESLJP-a utjecati na buduće pravne postupke i regulative u Hrvatskoj, kako bi se osiguralo usklađivanje s europskim standardima ljudskih prava.
