Foto:Pixabay.com
Mladi ostaju s roditeljima dugo nakon završetka školovanja, ponajviše zbog malih plaća i problema rješavanja stambenog pitanja
Mama kuha najbolje. Mama najbolje izglača rublje. No, je li majčina briga pravi razlog što se danas mladi sve teže osamostaljuju i sve teže odlaze od kuće? Nažalost, nije, a mnogi bi mladi voljeli da je samo mamina kuhinja razlog koji ih drži u obiteljskoj kući, piše Večernji list BiH.
Mladi ostaju s roditeljima dugo nakon završetka školovanja, ponajviše zbog malih plaća i problema rješavanja stambenog pitanja. Zanimljiva karta koja je podijeljena na Instagramu i TikToku prikazuje prosječnu dob u kojoj mladi napuštaju dom svojih roditelja, a za BiH je to dob od 30 godina. Uzevši u obzir podatke za ostale zemlje Europe, BiH se ubraja među zemlje na vrhu liste – odnosno one u kojima mladi najkasnije napuštaju roditeljski dom. Ispred su samo Hrvatska i Crna Gora. Govoreći o zemljama Balkana, u Hrvatskoj je prosjek godina za osamostaljivanje 32, Srbiji 29, a Albanija, S. Makedonija, Grčka i Bugarska imaju istu prosječnu dob – 28 godina. Među državama u kojima mladi najranije napuštaju dom roditelja su prethodno spomenuta Švedska s prosjekom od 17 godina, a slijede Norveška s 20, Danska s 21, Finska s 22, potom Belgija, Island i Estonija s 23.
Oko 250.000 mladih
U BiH oko 250.000 mladih do 35. godine živi s roditeljima ili, jednostavnije rečeno, svaka druga mlada osoba, pokazali su rezultati istraživanja. Jedan od razloga je nezaposlenost, ali ne nužno jer i oni mladi koji rade ne mogu otplaćivati kredit i mjesečno za ratu davati 800 ili 1000 KM. Oni koji ne žive s roditeljima uglavnom traže priliku kako bi napustili BiH i negdje vani zaradili novac kako bi u BiH kupili stan ili podigli kat kuće. Prema popisu stanovništva iz 2013., u BiH je živjelo 730.850 mladih između 15 i 30 godina, dok ih je 1991. bilo 1,091.775. Od ukupnog broja osoba starijih od 30 godina, 186.090 ih je živjelo s roditeljima. Unija za održivi povratak je prije tri godine objavila da je posljednjih sedam godina državu napustila 172.101 osoba, a među njima ogroman broj mladih. U opsežnom istraživanju “Studija o mladima u BiH”, koje su zajednički proveli Fakultet političkih znanosti u Sarajevu i Fondacija “Friedrich Ebert” prije dvije godine, potvrđena je teza o produljenom boravku mladih kod roditelja. – Mladi u zemljama jugoistočne Europe, za razliku od svojih vršnjaka na sjeveru Europe, imaju tendenciju produljenog ostanka u roditeljskoj kući. To potvrđuje podatak da 77,4% mladih u BiH živi u roditeljskom domu. Čak 59,9% mladih to smatra najjednostavnijim rješenjem, dok 35,8% mladih navodi da im financijski razlozi ne dopuštaju živjeti samostalno – navodi se u studiji. Istodobno, svaka treća mlada osoba u BiH izjašnjava se kako bi živjela samostalno ako bi joj to financije dopuštale.
Ekonomska situacija
Prema časopisu “The Economist”, BiH je na vrhu liste s najvećim odljevom mozgova, a zabrinjavajući je i podatak da je za odlazak iz BiH zainteresirano čak 51,3% mladih. Stopa nezaposlenosti mladih u BiH je čak četiri puta veća nego u zemljama EU-a. A bez zaposlenja i pristojnih mjesečnih primanja mladi se teško mogu osamostaliti i otići iz roditeljskog doma. Prosječna cijena prodanih novih stanova u BiH u četvrtom tromjesečju prošle godine iznosila je 2419 KM po m². U usporedbi s prosječnom cijenom prodanih novih stanova po četvornom metru u 2021., prosječna cijena veća je za 32,3%, dok je u odnosu na četvrto tromjesečje te godine veća za 27%. S bh. plaćama i ovolikim cijenama stanova mladi teško mogu kupiti nekretninu. – Kako da s plaćom od 1200 KM kupim stan kad je u Mostaru cijena kvadrata i do 3000 KM. Nema teorije za to čak i da prestanem jesti, kupovati odjeću i obuću, jednostavno je nemoguće. Ne čudi me što ljudi odlaze odavde, ovdje jednostavno nema perspektive za obične građane. Kažu da mladi ne žele ići iz roditeljskog doma jer im je tako lakše. Išli bi mi da imamo mogućnosti, ali nemamo. Jedina mogućnost je iz roditeljskog doma otići u inozemstvo – kaže nam mladić iz Mostara.
Vecenji.ba