0
0
Melanom je najsmrtonosniji oblik raka kože, a izloženost suncu jedan je od glavnih uzroka njegova razvoja. Od zaštite do otkrivanja, svi mi imamo moć preuzeti kontrolu nad našim rizikom od raka kože, upozoravaju liječnici. Koliko je važno otkriti bolest navrijeme, koje su mogućnosti izlječenja, kako pravilno čuvati kožu, za Večernji list govorila je dr. med. Matea Ćorluka, specijalistica dermatovenerologije iz Klinike za kožne i spolne bolesti SKB-a Mostar.
Večernji list: Svibanj je mjesec borbe protiv melanoma kože i brojne zdravstvene ustanove u BiH provodile su akcije preventivnih pregleda ukazujući tako na važnost ranog otkrivanja bolesti. Provodi li SKB Mostar akciju preventivnih pregleda?
– Svibanj je mjesec borbe protiv melanoma kože te podizanje svijesti putem medija ima jako veliki utjecaj na opću populaciju, što i mi primijetimo kroz rad u Klinici. U proteklom mjesecu bilježili smo znatan porast preventivnih pregleda madeža. Pacijenti samoinicijativno dolaze u želji da prvi put pregledaju sve pigmentne promjene na koži (na razini BiH ne postoji udruga dermatovenerologa, zbog toga još uvijek ne postoje akcije preventivnih pregleda izvan bolničkog sustava). Prije nekoliko mjeseci Klinika je dobila novi uređaj – digitalni dermatoskop, koji je naprednija verzija ručnog dermatoskopa i omogućava praćenje sumnjivih madeža. Pri svakom pregledu fotografije se pohranjuju i uspoređuju s prethodnima. U slučaju određenih promjena u promatranoj leziji postavlja se indikacija za njezino uklanjanje. Nadamo se da ćemo u skorijoj budućnosti imati priliku organizirati preventivne preglede.
Večernji list: Prema podacima iz RS-a, u tom entitetu godišnje oko 90 osoba oboli od ovog najagresivnijeg oblika raka kože. Kakvo je vaše iskustvo u SKB-u Mostar? Bilježi li se porast broja oboljelih? I koje vrste raka kože još susrećete u praksi?
– Zloćudni tumori kože imaju najbržu rastuću incidenciju od svih tumora. U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici bilježimo svakodnevno značajan porast broja oboljelih od melanoma, kao i drugih karcinoma kože (bazocelularni i planocelularni karcinom). Trend porasta sigurno ima veze i s trendom preplanulosti i povećanim brojem odlazaka u solarij.
Večernji list: Koji je prosjek godina oboljelih od melanoma?
– Prosječna životna dob u kojoj se dijagnosticira melanom je 40 – 60 godina, a, nažalost, u našoj praksi to nije pravilo i sve češće imamo i mlađe pacijente.
Večernji list: Kako navrijeme uočiti promjene na koži, prepoznati sumnjivi madež? Koliko su bitni samopregledi?
– Preporuka je napraviti dermatoskopski pregled pigmentnih promjena kod dermatologa kako bi vas uputili na što trebate obratiti pozornost, kroz razgovor odredili imate li rizične faktore, primjerice pozitivna obiteljska anamneza, koji je vaš tip kože. Nakon prvog pregleda dobit ćete jasne smjernice kako se dalje ponašati. Pacijentima koji nemaju povećan rizik savjetuju se samopregledi kože, fotoprotekcija i podučava ih se načinima raspoznavanja zloćudnih promjena (ABCDEF metoda ili znak “ružnog pačeta”): asimetrija (A – engl. asymmetry), neoštra ograničenost od okolne kože (B – engl. border), pojačanje pigmentacije, osobito pojava neravnomjerne pigmentacije (C – engl. color), naglo povećanje madeža, većinom iznad 6 mm u promjeru (D – engl. diameter), izdignuće (E – engl. elevation) i osjećaj svrbeža, peckanja ili nelagode oko nevusa (F – engl. feeling).
Večernji list: Osim sunčevih zraka, što još štetno utječe na kožu?
– Rizičnih čimbenika za nastanak melanoma je više, a jedni od najvažnijih su izlaganje ultraljubičastom (UV) zračenju i opekline od sunca. Tu se posebno ističu kratkotrajno intenzivno izlaganje suncu i teške opekline (osobito u djetinjstvu). Veliki je rizik i navika odlazaka u “salone za sunčanje”. Pod rizikom su i osobe s većim brojem nevusa (madeža). Iako melanom u većini slučajeva nastaje de novo, smatra se da osobe s velikim brojem madeža (dakle više od pedeset) imaju pet puta veći rizik od osoba koje imaju manje od deset madeža. Opće je poznato da UV zračenje oštećuje DNA u stanicama kože, koja pamti svaku insolaciju tijekom života, uključujući i sva izlaganja suncu tijekom djetinjstva. To može izazvati nekontrolirani rast stanica kože, nastanak planocelularnog, bazocelularnog karcinoma i melanoma, jednog od najinvazivnijih karcinoma uopće.
Večernji list: Sunčanje u solariju također može biti pogubno za zdravlje kože. Koliko mladi uopće razmišljaju o posljedicama kada posjećuju solarij? Slažete li se s rješenjima u Hrvatskoj da se ozakoni zabrana solarija mlađima od 18?
– Popularnost preplanulog tena kod nas je još uvijek u trendu. Nije dovoljna osviještenost štetnosti kako sunca tako i solarija, za koji se mislilo da se radi o sigurnijem načinu tamnjenja, što nije točno, odnosno pripremi kože za izlaganje suncu. Solariji povećavaju rizik za nastanak melanoma za oko 20%, kao i drugih karcinoma kože. Odlazak u solarij prije godišnjeg odmora kao “dobra” priprema kože za sunce potpuno je pogrešna konstatacija jer je površina vašeg tijela u solariju 100% izložena UVA zračenju u usporedbi s parcijalnom insolacijom na prirodnom suncu. Apsolutno podupiremo zakon o zabrani solarija mlađima od 18 godina i nadamo se skorijem zakonu i u BiH.
Večernji list: Prema vašem mišljenju, koliko uopće građani vode računa o zaštiti kože?
– Još uvijek ljudi nemaju naviku korištenja SPF-a svakodnevno. Malo se radi na podizanju svijesti o štetnosti sunčevih zraka. Nuspojava prekomjernog izlaganja suncu nisu samo tumori kože nego i starenje kože. Kreme za zaštitnim faktorom najjači su antiage proizvod.
Večernji list: Kolika je mogućnost izlječenja ako se melanom navrijeme otkrije?
– Ako se melanom otkrije u ranom stadiju, petogodišnje preživljenje iznosi i više od 90%, dok u kasnijim stadijima petogodišnje preživljenje pada na ispod 20%.
Večernji list: Savjet građanima, koje navike bi svakodnevno trebali prakticirati?
– Naša koža pamti sve, a kako ne bismo platili borama i melanomom u budućnosti, SPF je “must have”. Oštećenje UV zrakama kumulira se kroz cijeli život. Oštećenje se ne zbiva samo na plaži. Oštećenje se događa dok šetate, sjedite na kavi, vozite bicikl ili automobil, sjedite uz prozor svog ureda. Imajte na umu da UV zrake prolaze i kroz prozorsko staklo. Stoga, svakodnevna fotoprotekcija kremama s visokim zaštitnim faktorom, ponavljano nanošenje SPF-a, mehanička zaštita (kapa, šešir), izbjegavanje prekomjernog sunčanja od 11 do 16 sati…
