0
0
Općina Ravno jučer je obilježila blagdan Male Gospe i Dan općine. Ova mala, najjužnija hercegovačka općina, koja broji nešto više od 3.000 stanovnika doživljava svojevrsnu demografsku revitalizaciju.
Po riječima načelnika općine Andrije Šimunovića iz godine u godinu broj novorođene djece se povećava. Što više u Ravno doseljavaju i iz drugih općina, jer im se nudi rješenje stambenog pitanja, piše Hrvatski Medijski Servis.
Imamo šest stanova i već useljene četiri obitelji, koji su ovdje doselile iz drugih općina, kada su putem natječaja dobili posao u Općini, ili javnim ustanovama poput Doma zdravlja ili špilje “Vjetrenica”, kaže načelnik Ravnog Andrija Šimunović.
Poljoprivreda i turizam – glavni resursi
Glavni resursi Ravnog su poljoprivreda i turizam. Ravno i sela koja pripadaju ovoj općini poput Velje Međe, Turkovića, Trnčine i drugih smješteni su uz plodno Popovo polje, kao i špilja Vjetrenica, po bioraznolikosti prva u svijetu.
Uz stalna značajna ulaganja Vjetrenica privlači sve više posjetitelja.
Problem Ravnog je, međutim, loša prometna povezanost sa susjednim općinama. Trenutno do Ravnog s područja Federacije BiH možete magistralnom cestom stići jedino preko Ljubinja, odnosno Republike Srpske. No i to bi se uskoro trebalo promijeniti.
Magistralna cesta do Hutova i Slanog
Pripremljena je sva potrebna dokumentacija i već iduće godine očekujemo početak izgradnje moderne dvotračne magistralne ceste od Ravnog do Hutova u dužini od 16 kilometara, odnosno do spoja s magistralnom cestom Stolac- Neum, a onda i autocestom, kaže načelnik Ravnog Andrija Šimunović.
Podsjetimo, prošle je godine na inicijativu južnohercegovačkih općina Ravnog, Neuma, Stoca i Čapljine, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija predložilo, a Vlada FBiH prihvatila da se uska asfaltna cesta od Dračeva, preko Svitave i Hutova do Ravnog prekategorizira u magistralnu cestu. Tako je ova cesta prešla u nedležnost FBiH, čime su stvorene pretpostavke za osiguranje financijskih sredstava da ona i praktično postane magistralna.
Osim izgradnje dionice Ravno-Hutovo, bit će potrebno izgraditi i dio od Hutova do Dračeva, odnosno spoja s magistralnom cestom M17. Time bi Ravno konačno izašlo iz prometne izolacije jer bi bilo povezano modernom prometnicom sa svim susjednim hercegovačkim općinama, Neumom, Stocem i Čapljinom, odnosno ostatkom Hercegovine i FBiH.
Za Ravno je od izuzetne važnosti i cestovna veza s jugom Hrvatske. Podsjetimo, u ožujku ove godine Vlada Hrvatske je potpisala ugovor s općinom Ravno, kojim se obvezala financirati izgradnju magistralne ceste od Ravnog, odnosno mjesta Zavala do granice s Hrvatskom, u dužini od 1o kilometara, za što je osigurano 7, 3 milijuna eura, te još 5 kilometara do Slanog, na Jadranskoj obali.
Radovi bi trebali početi, ja se nadam, u studenom ove godine, a završiti početkom 2025., kaže načelnik Ravnog Andrija Šimunović, ističući kako će se tada od Ravnog no mora i obrnuto stizati za samo 10 do 15 minuta.
Ivanica sve privlačnija za život
Demografski rast općine Ravno potiče i njezino najjužnije mjesto – Ivanica, poviše Dubrovnika, gdje se stalno ljudi doseljavaju i grade nove kuće i apartmane.
Na Ivanici već imamo 55 do 60 obitelji. Nedavno je tamo otvoreni pastoralni centar, buduća crkva, kaže ravanjski načelnik.
Kada se za nekoliko godina Ravno magistralnom cestom poveže s ostatkom Hercegovine i jugom Hrvatske, uz sve što općina nudi od demografskih poticaja, pomoći u stambenom zbrinjavanju pa do novčanih potpora školskoj djeci, u Ravnom su uvjereni kako će ovaj prostor bit perspektivno mjesto za život mladim obiteljima.
(www.jabuka.tv | Foto: Općina Ravno)
