0
0
Read Time:2 Minute, 31 Second
Hraniti se pravilno ne znači hraniti se skupo. Tako na primjer, treba se konzumirati voće i povrće koje je sezonsko, koje rastu na našem geografskom području.
Prva generacija studenata Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, njih 25, uspješno završava Bakalaureat/bachelor Studijski program Nutricionizam. Cilj ovog studijskog programa koji je uveden 2020. godine je univerzitetsko obrazovanje i osposobljavanje bakalaureata iz oblasti nutricionizma, čime se povezuju srednjoškolski i visokoškolski obrazovni sustav. Autorica i voditeljica studija nutricionizma, koji se razvija i obećava perspektivnost za mlade studente, je prof.dr. Irzada Taljić, profesor Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koja je u intervjuu za Fenu pojašnjava da je postojala potreba osnivanja Studija nutricionizma jer se svijest ljudi o pravilnoj prehrani i zdravom načinu života mijenja te su potrebe za stručnjacima tog obrazovanja sve veće.
Svjesniji važnosti zdrave hrane
”Svjedoci smo da je sve više biciklista, ljudi vole planinariti, a gotovo svako dijete trenira neki sport. Povećan je i broj prehrambenih artikala, funkcionalne hrane, bezglutenskih proizvoda, bezlaktoznih proizvoda, proizvoda za dijabetičare, malu djecu, u odnosu na raniji period”, ističe Taljić.
No, iako ima puno sportskih i fitness klubova, njihova manjkavost je što ih vode oni koji nisu stručni – odmah ponude program ishrane, nekad isti za sve, bez ozbiljnih razgovora o psihofizičkom stanju organizma osobe. Postojala su i savjetovališta za ishranu, a savjetnici nisu bili educirani. ”Kada ljudi traže savjet to znači da se svijest o zdravom načinu života povećava. Stoga je bilo potrebno, a i potrebe tržišta su takve, da školujemo ljude koji će biti stručnjaci u toj oblasti. Potrebe za nutricionistima imaju i farmaceutska industrija, prehrambena industrija, savjetovališta o ishrani, institucije koje nude kolektivnu ishranu (predškolske i školske ustanove, kasarne, domovi za stare osobe)”, pojašnjava profesorica Taljić.
Školovani i stručni su traženi
Školovani, stručni ljudi, smatra ona, trebaju naći svoje mjesto u institucijama, poput Agencije za sigurnost hrane, ministarstvima obrazovanja, poljoprivrede, zdravstva. ”Na tim mjestima je potrebna osoba, nutricionista koji će znati smjernice o pravilnoj ishrani, koji nutrijenti su potrebni djetetu, a koji starijoj osobi. U konačnici, koji će znati da uradi državne, nacionalne smjernice i pravilnike o pravilnoj prehrani”, podvlači i dodaje kako u tome prednjače Hrvatska i Slovenija, koji već imaju nacionalne smjernice o prehrani. Studij nutricionizma na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu UNSA, kaže Taljić, razvijen je po uzoru na najstariji studij nutricionizma u Wageningenu, Nizozemska, a modificiran je u odnosu na bh. standard i potrebe. Studenti imaju mogućnost odabira izbornih predmeta na bilo kojem univerzitetu u svijetu pri čemu mogu koristiti programe mobilnosti ERASMUS i koji im se po povratku priznaju. Da je osnivanje studija Nutricionizam dobar potez UNSA, pokazuju i rezultati stručne prakse koju studenti polažu kod brojnih ustanova i tvrtki, sportskih klubova. Rukovoditelji tih tvrtki, prepoznali su potrebu za stručnjacima nutricionizma i već im nude posao. Svijest o pravilnoj ishrani, zdravom načinu života prepoznaje i bh. društvo i građani, ali, kako kaže profesorica Taljić, životne ne/prilike, teška ekonomska situacija, kontaminiran politički prostor i sigurnost, ne dozvoljavaju da se malo više posvete sebi, svom tijelu, svom zdravlju.
bljesak.info Foto: Ilustracija
Happy
0 %
Sad
0 %
Excited
0 %
Sleepy
0 %
Angry
0 %
Surprise
0 %
