0
0
Općina Čitluk proteklih je dana bila mjesto tradicionalne manifestacije “Dani berbe grožđa” koja je na najbolji način uputila na iznimne potencijale ovoga kraja kada govorimo o poljoprivredi, no i Brotnjo se može pohvaliti iznimno velikim brojem malih i srednjih poduzetnika kojima Općina želi izaći u susret, olakšati im poslovanje te stvoriti preduvjete za daljnje investicijske cikluse. Uz vjerski turizam, koji se vraća na uspješne pokazatelje iz pretpandemijskog razdoblja, Čitluk svakako može računati na dodatni gospodarski rast koji pak prate i odgovarajući infrastrukturni projekti. O tim, ali i ostalim temama razgovarali smo s Marinom Radišićem, načelnikom općine Čitluk, koji je, među ostalim, naglasio kako u Brotnju nizom povezanih procesa stvaraju uvjete u kojima će mladi ostajati, imati perspektivu.
Večernji list: 68. Dani berbe grožđa manifestacija je koja je jasno uputila na značajne potencijale broćanskoga kraja kada govorimo o ovoj grani poljoprivrede. Gdje je najveća snaga domaćih proizvođača?
– Mislim da u našem okruženju ne postoji slična manifestacija koja ima tako dugu povijest, a u tom kontekstu svakako treba naglasiti kako se mi ponosimo žilavkom i blatinom, autohtonim vrhunskim sortama koje nigdje ne uspijevaju kao u Brotnju. Rujan je razdoblje kada se trud naših vinogradara jasno vidi te kada dolazimo do berbe. Međutim, činjenica je da je ove godine u velikom broju naših vinograda bila zastupljena plamenjača. Može se utvrditi kako je ova godina bila osobito teška i zahtjevna za naše vinogradare, a posebice za one manje. Naravno, bilo je i prije teških godina, no ova je uistinu bila zahtjevna za naše proizvođače. Trud naših vinogradara koji su radili cijelu godinu tako je bio izložen izazovima. Ipak, s druge strane, mi ovom manifestacijom želimo pokazati bogatstvo Brotnja kada je riječ o vinogradarstvu te želimo da što veći broj ljudi vidi ogromne potencijale kojima raspolažemo. Svakako treba uputiti na činjenicu da se naša vina piju u cijelom svijetu, a cilj ovoga događaja je pokazati snagu ove grane poljoprivrede. Manifestacija je ove godine bila na izrazito visokoj razini, a u okviru nje realiziran je i bogat kulturni, kao i sportski program. Mislim da su svi posjetitelji otišli zadovoljni.
Večernji list: Unatoč izazovima, ove godine svakako vjerujemo kako će se naći rješenje kako bi vinogradari dodatno unaprijedili svoju proizvodnju. Što se zapravo može uraditi kada govorimo o mjerama vlasti s viših razina?
– U tom kontekstu treba naglasiti kako je nedavno usvojen dugonajavljivani Zakon o organizaciji tržišta vina u Bosni i Hercegovini, a tim zakonskim rješenjem utvrđuju se načela organiziranja tržišta vina te preciziraju odredbe o proizvodnji grožđa i vina. Treba podsjetiti kako su vinari dugo isticali da je potrebno urediti ovo područje kako bi bili konkurentni na svjetskom tržištu. Značajan dio ovog zakonskog rješenja odnosi se na sustavno uređenje područja u vezi s oznakama podrijetla i zemljopisnog podrijetla, kao i na označavanje te reklamiranje proizvoda vinarstva te njihovo stavljanje na tržište, njihov nadzor, kontrolu, uključujući i odredbe o organskim vinima, aromatiziranim vinskim proizvodima, kao i voćnim vinima. Definirano je i da se u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog zakona donesu odgovarajući pravilnici, čime je ostavljeno dovoljno vremena kako našim domaćim proizvođačima ne bi bilo onemogućeno izvoziti grožđe nakon studenoga 2024. godine. To je rok koji je Europska komisija odredila za usklađivanje bh. zakonodavstva u području vina i vinogradarstva sa standardima Europske unije. Što se tiče samih poticaja, Županija, odnosno Ministarstvo poljoprivrede daje poticaje i za sadnju novih vinograda, kao i za stare nasade. Mi ćemo pak na sljedećoj sjednici Vijeća imati dodjelu koncesije. Mislim da se državno zemljište koje je ušlo u program gospodarenja poljoprivrednim zemljištem po iznimno povoljnim uvjetima daje našim vinogradarima i vinarima. Nadam se da će u budućem razdoblju biti još više zasađenih novih vinograda.
Večernji list: Osim ove grane poljoprivrede, gdje su još potencijali gospodarskog razvoja broćanskoga kraja?
– Treba naglasiti tematiku vjerskog turizma koji je ovdje iznimno značajan, a u tom kontekstu treba uputiti na činjenicu da se poslije pandemijskih godina vraćamo na pokazatelje koji su bili ranije. Također, zbog razvoja turizma, turističke infrastrukture, kao i promocije turizma na području općine u cjelini osnovali smo Turističku zajednicu općine Čitluk te očekujemo i da se urade izmjene u odredbi uredbe o boravišnoj pristojbi Hercegovačko-neretvanske županije, kao i odredbi uredbe o članarinama u turističkim zajednicama HNŽ-a.
Mi smo ovakvim ustrojem bili zakinuti jer su se prihodi po pitanju boravišne pristojbe i članarine prikupljali u značajnom iznosu iz naše općine, dok smo, s druge strane, imali minimalni povrat tih sredstava. Nama su ta sredstva nužna za ulaganje u infrastrukturu, kao i stvaranje boljih uvjeta turističke ponude. Razdoblje pandemije dovelo je do teških uvjeta za one koji se bave iznajmljivanjem smještaja, ali, evo, sada je situacija mnogo bolja te vjerujem kako ćemo kroz našu Turističku zajednicu doprinijeti daljnjem razvoju turizma.
Istodobno, značajan segment našeg gospodarstva odnosi se na malo i srednje poduzetništvo. U tom smislu treba uputiti na naše gospodarske zone u kojima je zaposleno mnogo radnika. Prije smo imali problem jer Zakon o građevinskom zemljištu nije bio usklađen sa Zakonom o stvarnim pravima te nismo mogli raspolagati građevinskim zemljištem. No, to smo uspjeli riješiti te, evo, u posljednje vrijeme ponovno imamo značajno zanimanje investitora za dodjelu zemljišta u gospodarskim zonama, gdje bi se radili novi objekti te zapošljavali novi radnici.
U kontekstu zaposlenosti, prijašnji podaci, u vremenu prije pandemije, upućivali su kako je broj zaposlenih u ljetnom razdoblju iznosio oko 6 i pol tisuća. Mislim da se sada približavamo tom broju, a cilj nam je da u Brotnju stvaramo uvjete u kojima će mladi ostajati, imati perspektivu. Mi ćemo s naše strane činiti sve da tako i bude.
Večernji list: Važan segment poboljšanja životnog standarda je i infrastruktura. Možete li uputiti na neke značajnije projekte koji se provode u ovom trenutku, kao i one koji će se realizirati u bliskoj budućnosti?
– Od aktualnih projekata svakako treba naglasiti onaj koji se odnosi na Kulturno-informativni centar Čitluk – objekt iznimnog značaja za našu općinu. Prvobitnim projektom bilo je predviđeno da prednji dio stare zgrade ostane, no, kada se stražnji dio rušio, što je bilo i planirano, vidjelo se kako je isto potrebno uraditi i na prednjem dijelu objekta. Morali smo, dakle, raditi izmjenu projekta te smo nedavno potpisali ugovor nakon provedenog novog natječaja. Radovi su počeli, a mi očekujemo da u sljedećoj godini završimo ovaj projekt u okviru kojega ćemo imati sve sadržaje, počevši od velike dvorane, preko Vijećnice pa do knjižnice. U objektu bi se nalazila i spomen-soba za branitelje, dok bi ispred zgrade bio spomenik braniteljima iz Domovinskog rata.
Kada govorimo o obrazovnim i sportskim projektima, radimo na dvorani Osnovne škole u Bijakovićima, pri čemu nam je preostao proces unutrašnjeg uređenja. Zbog povećanog broja djece, a što je u današnje vrijeme zaista pohvalno, trebali smo proširiti i zgradu škole. Jedan dio radova je okončan. Istodobno radimo i na dvorani Srednje škole dr. fra Slavka Barbarića, potpisali smo ugovor za krov, otvore i fasadu. Područna ambulanta u Bijakovićima Doma zdravlja također se gradi. Mnogo ulažemo i u cestovnu infrastrukturu, rasvjetu, gospodarsku zonu, a u potonjem slučaju želimo potaknuti zanimanje investitora kako bi radili nove objekte.
Večernji.ba
