0
0
U Hercegbosanskoj županiji započela je eksperimentalna primjena Kurikularne reforme od ukupno pet županija u Bosni i Hercegovini koje nastavu izvode po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku, a koje su obuhvaćene tom reformom.
U reformu su, podsjećamo, uključene županije u Bosni i Hercegovini koje nastavu izvode po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku: Posavska, Srednjobosanska i Hercegbosanska županija, Hercegovačko-neretvanska županija te Zapadnohercegovačka županija.
– U Hercegbosanskoj županiji donesena je odluka da se s eksperimentalnom primjenom krene u 1. razredima osnovne škole i 1. razredima gimnazije, dok ostale županije koje rade po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku nisu krenule s implementacijom kurikula ni u kojem obliku – rečeno je Feni iz Zavoda za odgoj i obrazovanje koji je imao ulogu koordinatora u procesu izrade prijedloga novog kurikula u suradnji sa županijskim ministarstvima obrazovanja, Zavodom za školstvo i Sveučilištem u Mostaru.
Vlada Zapadnohercegovačke županije donijela je Zaključak u kojem je podržala dosadašnji rad Zavoda u kurikulskoj reformi te ga zadužila da, u suradnji s resornim ministarstvom, izradi plan i program edukacije učitelja i nastavnika kroz učionice, podsjećaju iz Zavoda.
Kako je pojašnjeno, s eksperimentalnom primjenom novih kurikula, trebalo se krenuti u školskoj 2021./2022. u pojedinim školama, no Stručni tim predložio je da se školska 2022./2023. godina posveti pripremnim radnjama, odnosno dodatnim obukama trenera za implementaciju kurikula, obukama učitelja i nastavnika, te obavljanju recenzija i lekture dokumenata i stručnih rasprava.
U skladu s time, ističu iz Zavoda za odgoj i obrazovanje, održana je Javna rasprava za predmetne kurikule, raspisan je Javni poziv za recenziju kurikula te su odrađene recenzije svih predmetnih kurikula.
U Zapadnohercegovačkoj i Hercegbosanskoj županiji su učitelji i nastavnici, koji trebaju izvoditi nastavu u 1. i 6. razredima osnovne škole te u 1. razredima gimnazije, dodatno osposobljeni za primjenu novih kurikula, a sve u skladu s odobrenim Hodogramom aktivnosti.
Novčana sredstva u proračunu za 2023. godinu za obuku i za predviđeno mentorstvo i stručnu podršku u procesu eksperimentalne primjene osigurale su vlade tih dviju županija.
U Posavskoj županiji za implementaciju kurikula obučeni su učitelji razredne nastave.
Novi kurikuli pisani iz perspektive učenika
Navedena reforma predviđa novi, moderniji i funkcionalniji odgojno-obrazovni sustav, odnosno promjenu perspektive, jer su novi kurikuli pisani iz perspektive učenika, odnosno što on treba znati, može napraviti i koje vrijednosti treba ponijeti iz škole, za razliku od starog NPP-a koji je pisan iz perspektive učitelja – što učitelj treba prenijeti učenicima.
Promjena u učionici očitovala bi se na način da se fokus sa sadržaja premješta na učenika i na proces učenja, odnosno učitelji bi se trebali usmjeriti na razvijanje kompetencija učenika, a ne na memoriranje činjenica.
Reformom je također predviđeno usvajanje novih pristupa učenju i podučavanju. U skladu s tim, učit će se više informatike, a korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije će kao među predmetna tema biti provučeno kroz sve predmete, te će se poticati na stalne interakcije u učenju, navode iz Zavoda za odgoj i obrazovanje.
Tu zamisao, ističu, prate i prijedlozi kurikula za opće gimnazije, gdje je ponuđen modul po kojem bi gimnazijalci više učili one predmete koji će im biti važni za nastavak obrazovanja u visokoškolskom sustavu koji su odabrali, a malo manje ostale, jer se svijet i društvo prebrzo razvijaju.
Obrazovanje koje se ne mijenja, ne znači da stojimo u mjestu, nego da jako puno zaostajemo – zaključuju u Zavodu.
Naši učenici, tvrde, nisu isti kao što su bili prije deset, ali i više godina, a sustav je nažalost ostao isti.
Novi način vrednovanja učeničkih postignuća
Posebno naglašavaju, a predviđeno je reformom, jest novi način vrednovanja učeničkih postignuća.
– Kurikuli su postavljeni tako da jasno iskazuju očekivanja od učenika, odnosno ono što učenik treba znati iz svakog predmeta, te je samim time olakšano i vrednovanje učeničkih postignuća. Time bi se postigao cilj da ocjene budu odraz realnih postignuća učenika – napominju u Zavodu.
Također će se raditi na uvođenju eksternog vrednovanja u 4. i 8. razredima osnovne škole te u 3. razredima četverogodišnjeg srednjeg obrazovanja. Na taj način mogla bi se napraviti usporedba internog vrednovanja i rezultata eksternog vrednovanja te stvoriti objektivnija slika stvarnog postignuća učenika, koja ostavlja vrijeme za eventualna poboljšanja metoda rada i sustava vrednovanja svakog pojedinog učitelja i nastavnika.
S revidiranjem nastavnih planova počeli 2021. godine
Inače, za žurnim revidiranjem postojećih nastavnih planova i programa prelaskom na ishode učenja, kao i usvajanje novih pristupa poučavanju i vrednovanju ukazano je na sastanku predstavnika političke vlasti, ministara obrazovanja, Zavoda za odgoj i obrazovanje, Zavoda za školstvo, Sveučilišta u Mostaru u ožujku 2021. godine u Vitezu.
Tada je dogovoreno da u reformu obrazovanja trebaju krenuti sve županije koje rade po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini.
Za nositelja ovog procesa zadužen je Zavod za odgoj i obrazovanje koji je imao ulogu koordinatora u procesu izrade prijedloga novog kurikula u suradnji sa županijskim ministarstvima obrazovanja, Zavodom za školstvo i Sveučilištem u Mostaru.
Agencija za odgoj i obrazovanje iz Republike Hrvatske organizirala je obuku za ravnatelje na kojoj su isti upoznati s procesom implementacije kurikula i promjenama koje ona donosi u škola, kao i obuku za trenere za provođenje edukacija za implementaciju kurikula.
Večernji.ba
