0
0
U BiH je poljoprivredno-prehrambeni sektor tijekom devet mjeseci zabilježio deficit u iznosu od 2,6 milijardi KM
U BiH je poljoprivredno-prehrambeni sektor tijekom devet mjeseci zabilježio deficit u iznosu od 2,6 milijardi KM i povećan je za sedam posto u odnosu na deficit u ovom industrijskom sektoru u istom razdoblju 2022., rečeno je za Srnu iz Vanjskotrgovinske komore BiH. Deficit je prošle godine iznosio oko 2,4 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom u prva tri tromjesečja iznosila je 23,9 posto. Iz Sektora gospodarstva navedeno je da je vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u devet mjeseci iznosila nešto više od 816 milijuna KM, što predstavlja 6,3 posto ukupnog izvoza BiH, dok je uvoz iznosio oko 3,4 milijarde KM, s udjelom od 16,1 posto u ukupnom uvozu zemlje.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH u razmjeni za spomenuto razdoblje su zemlje CEFTA-e i EU-a, i to Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Njemačka, kada je riječ o izvozu, dok se najviše uvozilo iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Italije. Kada se promatra struktura izvoza u prva tri tromjesečja, iz Komore su istaknuli da vrijednosno najveći udio u izvozu poljoprivredno-prehrambenog sektora čine mlijeko i razni mliječni proizvodi te jaja, koji su se najviše izvozili u Crnu Goru, Hrvatsku, S. Makedoniju te Srbiju. Tu je još i med, koji čini 12,9 posto ukupnog izvoza ovog sektora, proizvodi na bazi žitarica i brašna, slatki keksi i vafli te drugi pekarski proizvodi koji su se najviše izvozili u Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju i Crnu Goru, a predstavljaju 12,6 posto ukupnog izvoza.
Analizirajući izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, iz Komore naglašavaju da je značajni rast izvoza vrijednosno zabilježen kod mlijeka i mliječnih proizvoda, i to za 21,8%, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda za 18,8 posto, u konditorskom sektoru kod proizvoda keks i vafli 32,8 posto te bezalkoholnih i alkoholnih pića 16,2%. – Kada govorimo o padu izvoza u prvih devet mjeseci, najveći pad vrijednosno je zabilježen kod voća i orašastih plodova, i to za 28,9 posto, te šećera i proizvoda na bazi šećera 26,2 posto – rekli su iz Komore. Prema strukturi skupina proizvoda, vrijednosno najveći udio u uvozu čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode s 12 posto ukupnog uvoza, dok su vodeće zemlje uvoza Hrvatska, Srbija, Slovenija i Mađarska. U velikim količinama uvozili su se meso i klaonički proizvodi – 10,8%, a vodeće zemlje uvoza su Italija, Nizozemka, Poljska, Austrija, Njemačka, zatim razni prehrambeni proizvodi i dodaci prehrani – 9,5 posto ukupnog uvoza, vodeće zemlje uvoza su Srbija, Hrvatska, Slovenija, kao i proizvodi na bazi žitarica i brašna, slatki keksi i vafli te drugi pekarski proizvodi, koji čine 7,7% ukupnog uvoza, dok su vodeće zemlje uvoza Srbija, Hrvatska, Turska i Njemačka.
Večernji.ba
