0
0
Loša ekonomska situacija, nezaposlenost i niske plaće, nesigurnost… samo su neki od razloga sve masovnijeg iseljavanja iz Bosne i Hercegovine. To se itekako odražava na tržište rada u BiH jer nedostatak radne snage, osobito kvalitetne, problem je koji muči sve poslodavce, a potraga za radnicima često je nalik na nemoguću misiju. Zbog toga danas u BiH trpe industrija, građevina, ali i ugostiteljstvo, piše portal Večernjeg lista BiH.
Strani radnici
– Posljednjih nekoliko godina muku mučimo s radnicima, a posljednje dvije godine pogotovo, što će se preliti i na ovu godinu. Prošle sam godine bio primoran zaposliti strane radnike. Istina, nisu vješti kao domaći radnici, ali uče, marljivi su i rade, što je jako važno. Iskustva radnika su raznolika. Ima visoko obučenih radnika, a ima i oni koji nisu baš nikad radili, ali, ako žele, mogu naučiti – priča za Večernjak vlasnik građevinske tvrtke u BiH, dodajući da u ovoj godini planira nova zapošljavanja. Kolika je zapravo potreba poslodavaca za radnicima, najbolje govori podatak o uvozu radne snage. Naime, ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produljenje i novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini u godini u koju smo ušli iznosi 6073, od kojih se na Federaciju BiH odnosi 4295 dozvola, Republiku Srpsku 1400, a Distrikt Brčko 378. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, godišnja kvota za produljenje već izdanih radnih dozvola je 2450, i to 1950 za FBiH, 400 za Republiku Srpsku, a 100 radnih dozvola za Distrikt Brčko, dok su za novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2024. godini predviđene 3623 radne dozvole, piše Srpskainfo. Od ukupnog broja godišnje kvote radnih dozvola za novo zapošljavanje stranaca, na Federaciju BiH odnosi se 2345, Republiku Srpsku 1000, a na Distrikt Brčko 278 radnih dozvola. Za novo zapošljavanje stranaca u građevinarstvu predviđeno je najviše radnih dozvola – 1550, od kojih je 600 za Federaciju BiH, 800 za Republiku Srpsku, a 150 za Distrikt Brčko. Predviđene su i 762 radne dozvole za novo zapošljavanje stranaca u prerađivačkoj industriji, odnosno 600 u Federaciji BiH, a 102 Republici Srpskoj, za hotelijerstvo i ugostiteljstvo 349 radnih dozvola, za vađenje ruda i kamena 210, za proizvodnju i opskrbu električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom 158, a za ostale uslužne djelatnosti 152 radne dozvole.
I tako, dok sve više stranih radnika dolazi na domaće tržište, tisuće radnika u BiH “leže” na zavodima za zapošljavanje. Prema posljednjem objavljenom podatku, krajem studenoga 2023. godine u Federaciji BiH je na evidencijama županijskih službi za zapošljavanje bilo registrirano 272.400 osoba, što je u odnosu na prethodni mjesec smanjenje za 829 osoba, odnosno 0,3 posto. Udio ženske populacije u broju nezaposlenih iznosio je 162.540, odnosno 59,67 posto, a od ukupnog broja nezaposlenih, 185.704 (68,17 posto) su bile stručne, 86.696 (31,83 posto) nestručne osobe, a 82.381 (30,24 posto) prvi put je tražila zaposlenje.
U dobi između 15 i 29 godina na evidenciji nezaposlenih bilo je registrirano 59.999 osoba. Među nezaposlenima najviše je KV (85.753 ili 31,48 posto) i NKV radnika (82.546 ili 30,3 posto), potom slijede osobe sa SSS (75.177 ili 27,6 posto) i VSS (19.528 ili 7,17 posto), osobe s PKV (3846 ili 1,41 posto), VKV (613 ili 0,23 posto) i osobe s NSS (304 ili 0,11 posto).
Mjesečne zarade
Budući da je velika nezaposlenost u BiH, provjerili smo koliko se zarađuje u kojim zanimanjima, odnosno tko najviše, a tko najmanje zarađuje. Prema podacima portala Plata.ba, koji donosi ljestvicu najplaćenijih zanimanja, vidimo kako je u vrhu ljestvice country manager koji za svoj rad na mjesečnoj razini zaradi 4376 KM. Nešto malo manje, pokazuju podaci, zarađuju generalni direktori – 3972 KM. IT arhitektima mjesečno na račun u prosjeku “sjedne” 3899 KM, a lead developerima prosječno 3718 KM. Leasing direktori također poprilično zarađuju – 3709 KM. Više od tri tisuće maraka zarađuju IT direktori, ekonomski financijski menadžeri, direktori prodaje, izvršni direktori, marketinški direktori. I dok zaposleni u navedenim zanimanjima imaju poprilično visoku mjesečnu zaradu, postoje i oni čija je mjesečna zarada tek nešto viša od 600 maraka.
Kako pokazuju podaci portala Plata.ba, među zanimanjima u kojima je zarada najmanja, su frizeri koji u prosjeku mjesečno zarade 684 KM, obućari 697 KM, čistači 703 KM, higijeničari 731 KM te krojači koji mjesečno zarade 750 KM.
Večernji.ba
